Središnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara počelo je okupljanjem i komemorativnim programom “Vukovar – mjesto posebnog pijeteta” u krugu vukovarske bolnice povodom 34. godišnjice masovnih stradavanja u Domovinskom ratu.

Potom se Kolona sjećanja Križnim putem uputila do 5,5 kilometara udaljenog Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata. Svim poginulim, nestalim, stradalim i umrlim braniteljicama i braniteljima počast je odao župan Željko Kolar koji je nakon Kolone pijetet prema brojnim žrtvama izrazio i na Ovčari.

Vukovar je tijekom Domovinskog rata najviše osjetio agresiju bivše JNA, pobunjenih Srba i njihovih pomagača iz Srbije. Osim Dubrovnika, ni jedna tadašnja JLS u Hrvatskoj nije bila u tako teškom položaju za obranu. U obrani Vukovara bilo je 2500 ljudi, na crti bojišta 1250 branitelja, a na širem vukovarskom bojištu 6700 vojnika, 26 tenkova i oklopnih transportera, 84 topa, osam minobacača i tek jedan višecijevni raketni bacač. Na širem vukovarskom bojištu poginulo je oko 2500 vojnika, od čega 900 u Vukovaru tijekom borbi, a oko 600 ih je ubijeno nakon pada grada. Oko sedam tisuća civila i vojnika završilo je u logorima. Tijekom i nakon ratnih operacija, stradalo je oko tisuću civila, među njima 86 djece. Znatno mnogobrojnije srpske snage činilo je tada 30 tisuća vojnika, čak 1600 oklopnih vozila, 980 topova i 350 protuzračnih topova. Prema procjenama, poginulo je oko šest tisuća vojnika JNA i dvije tisuće pripadnika paravojnih postrojbi, dok ih je ranjeno oko 15 tisuća.