Broj ljudi koji se suočava s akutnim nedostatkom hrane u svijetu se više nego udvostručio na 345 milijuna od 2019. zbog pandemije covida-19, sukoba i klimatskih promjena, objavio je Svjetski program za hranu (WFP), a prenosi Index.

Prije krize s koronavirusom, 135 milijuna patilo je od akutne gladi diljem svijeta, rekla je Corinne Fleischer, regionalna direktorica WFP-a. Od tada su brojke porasle, a očekuje se da će i dalje rasti zbog klimatskih promjena i sukoba.
Utjecaj ekoloških izazova još je jedan destabilizirajući čimbenik koji može potaknuti nestašicu hrane i dovesti do sukoba i masovnih migracija. "Svijet si ovo jednostavno ne može priuštiti", rekla je Fleischer. "Sada vidimo 10 puta više raseljavanja u cijelom svijetu zbog klimatskih promjena i sukoba i naravno da je to međusobno povezano. Stoga smo stvarno zabrinuti zbog kombiniranog učinka covida, klimatskih promjena i rata u Ukrajini", rekla je.

WFP podržava 13 milijuna od 16 milijuna ljudi kojima je potrebna pomoć u hrani, ali ta pomoć pokriva samo polovicu dnevnih potreba zbog nedostatka sredstava. Troškovi su porasli u prosjeku za 45 posto od covida, a zapadni donatori su se suočili s ogromnim ekonomskim izazovima s ratom u Ukrajini. U zemljama izvoznicama nafte poput Iraka, koje su imale koristi od porasta cijena nafte nakon izbijanja rata u Ukrajini, također je ugrožena sigurnost hrane.
Irak treba oko 5,.2 milijuna tona pšenice, ali je proizveo samo 2.3 milijuna tona, rekla je. Ostalo se moralo uvoziti, što je bilo skuplje nego ranije, prenosi Index.