Nakon polaganja cvijeća i paljenje svijeće kod spomenika Lijepoj našoj u Zelenjaku,  održana je središnja svečanost obilježavanja 190 godina hrvatske himne i 90 godina podizanja spomenika himni u Društveno-kulturnom domu u Razvoru.

FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE

Načelnik Općine Kumrovec, Robert Šplajt o spomeniku je rekao da je to 'naš ulazak u Kumrovec', na što su ponosni svi Zagorci i Hrvati.

- Spomenik je prije 90 godina podignut zahvaljujući Družbi Braća hrvatskoga zmaja i vrijednim rukama naših mještana koji su sve to izradili. Nedavno smo otkrili i spomenik hrvatskim braniteljima i svim postrojbama – a bilo ih je mnogo – te smo iznimno sretni što smo mogli otkriti takav spomenik – rekao je Šplajt, dodajući da ponos na stihove Lijepe naše i na Mihanovića veže i spaja. - Hrvatska je u posljednje vrijeme opterećena mnogim podjelama – na lijevo, desno, različitim ideologijama – i time se ne bismo trebali baviti, nego istaknuti zajedništvo, ono koje se osjeti na nogometnim utakmicama, kada smo svi kao jedno. Želim da nas ovo potakne na zajedništvo i da se prisjetimo kako smo 1990-ih bili složni i branili Lijepu Našu. Zahvaljujem Krapinsko-zagorskoj županiji i Javnoj ustanovi na dobrom gospodarenju, Družbi Braća hrvatskoga zmaja na potpori, te naravno svima vama koji podržavate ovu priču i dolazite u naš kraj — poručio je Šplajt. 

Veliki meštar Družbe 'Braća Hrvatskog zmaja' Mislav Grgić istaknuo je da je Družba, koja djeluje već 120 godina, jedna od najstarijih hrvatskih kulturnih institucija koja djeluje na području očuvanja kulturne i povijesne baštine, njegovanja i promicanja hrvatskog identiteta, proučavanja povijesti hrvatskog naroda te oživljavanja uspomena na slavne i važne događaje iz hrvatske prošlosti te na znamenite Hrvate. 

- Mi Zmajevci danas smo ispunjeni posebnim ponosom jer zajednički s vama obilježavamo 190. obljetnicu otkako su stihovi koje je napisao Antun Mihanović ugledali svjetlo dana i 90. obljetnicu otkrivanja spomeniku hrvatskoj himni, kojeg su naši prečasnici postavili davne 1935. godine u prigodi tadašnje velike jubilarne 100. obljetnice hrvatske himne. Za našu Družbu, koja je podigla ovaj jedinstveni spomenik, koji je ne samo jedinstven u našim nacionalnim, nego i svjetskim razmjerima, naime, nije nam poznato da je na nekom drugom mjestu igdje u svijetu podignut spomenik vlastitoj himni, sudjelovanje na obilježavanju ove obljetnice predstavlja ne samo čin pijeteta, nego i potvrdu trajne posvećenosti njegovanju hrvatske kulturne i nacionalne baštine –rekao je Grgić.

Dodao je da dodatnu važnost svečanosti daje činjenica da se ona održava pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog sabora. - Takvo pokroviteljstvo naglašava državničku razinu poštovanja prema hrvatskoj himni  i njezinom autoru, a istodobno je još jedno priznanje ulozi koju je naša Družba imala u očuvanju i promicanju nacionalnih simbola. Postaviti spomenik hrvatskoj himni upravo u dolini Zelenjak čini posebnu simboliku. Prema predaji, Antun Mihanović je upravo u ovom prelijepom zagorskom krajoliku našao inspiraciju za stihove pjesme koja će postati  hrvatskom himnom, najdubljim glasom našeg nacionalnog ponosa. Spomen obilježje koje su naši prazmajevi postavili prije 90 godina, obelisk veći od 13 m, s uklesanim stihovima, reljefom Antuna Mihanovića i simbola hrvatskog seljaka i naroda, danas, nakon 9 desetljeća vidimo da taj trenutak nije bio samo kamen, beton, željezo i bronca, nego iskaz dugoročne vizije zajedništva i trajnosti našeg nacionalnog identiteta – istaknuo je Grgić.

-1935., iako su vremena bila teška, svijet je bio u vrtlogu društvenih i političkih promjena, nacionalnih i regionalnih napetosti, Družba braće Hrvatskog zmaja pokazala je da imamo hrabrosti dignuti spomenik u čast hrvatskoj pjesmi i domovini. Iako ni tada, kao ni danas, vremenski uvjeti nisu bili baš idealni, više od 20.000 ljudi nazočilo je otkrivanju spomenika, što govori koliko je jaka bila želja za trajnom simbolikom. Želim istaknuti tri ključne riječi koje danas kao veliki meštar ponosno izgovaram – opstojnost, ponos i zmajski duh.  Trebamo pokazati da pjesma, jezik, identitet i zajedništvo nisu muzejske teme, nego živi dio svakodnevice – zaključio je. 

-Često znam reći da mi tu u Zagorju imamo kao Hrvati jedan veliki privilegij. Sve zemlje u svijetu imamu simbole, grb, zastavu i himnu, a mi imamo i spomenik. I nije bez razloga što je to Mihanović napravio upravo u Zelenjaku. Kada dođete u Zelenjak i tamo ste sami, kad čujete Sutlu, žubor vode, vjetar  sa Cesargrada, kada sve to  pretvorite u jedan doživljaj, kada čujete Josipu kako pjeva hrvatsku himnu u Zelenjaku, onda ćete shvatiti zašto je to Mihanović napravio baš u Zelenjaku – rekao je župan Željko Kolar.

FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE

Dodao je da Mihanović nije bez razloga Mihanović odlučio posljednje godine svog života provesti u Klanjcu i nije tamo bez razloga pokopan. - To sve govori da je upravo ovdje najviše osjećao svoje hrvatstvo i da ga je upravo ovdje inspiriralo sve što se događa da ispjeva Lijepu našu upravo kod nas. Često govorimo o domoljublju, o prilikama, ali sigurno tada nisu bile baš idealne godine za Hrvate. Nisu bile niti prije 90 godina baš idealne prilike, ali je taj nacionalni zanos doveo do toga da su ljudi baš u tom trenutku na inicijativu Družbe Braće Hrvatskog zmaja odlučili napraviti spomenik himni. I nije bez razloga da je 1972. godine Hrvatski sabor u SFRJ donio odluku da to bude službena himna RH unutar Jugoslavije. Sve ima neko svoje zašto, a Hrvatski sabor je nakon osamostaljenja donio odluku da bude Lijepa naša službenom himnom RH. To su stvari koje nas objedinjuju – napomenuo je župan, dodavši da su Hrvati kroz povijest pokazali da su opstali i da se baštini jezik, kultura i tradicija. - U današnje vrijeme, nakon  Domovinskog rata, koji je osnovni temelj stvaranja hrvatske države, smo bili zajedno kada je bilo najpotrebnije i te bi nas poruke trebale objediniti. Današnja mladost živi u sasvim drugačijim okolnostima, ali sam siguran, da zatreba, bili bi na razini na zadatka kao što su bili mladi ljudi 90 –tih godina i mnogi moji kolege hrvatski branitelji, kada nas je Domovina trebala. Nema ljepše pjesme na svijetu od Lijepe naše, a na nama je zadaća da čuvamo svoju jedinu i nama vječnu Hrvatsku – pozvao je Kolar. 

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, Andro Krstulović Opara, rekao je da dolazi iz kraja koji je iznjedrio Antuna Mihanovića. 

- On je sebe nazivao Petropoljskim, po polju smještenom između stjenovitih planina Dalmatinske zagore, a potjecao je iz ponosne Poljičke Republike. Ima li ljepše slike od jedinstva hrvatskoga naroda koji tako lijepo govori i hrvatskim i kajkavskim narječjem, a povezuje dva jedinstvena kraja naše Domovine? Mihanović svoje iskustvo prenosi u Horvatsku domovinu. Braća Hrvatskoga zmaja su, povodom stote obljetnice, podigla ovaj predivan spomenik oko kojega smo se danas okupili. Čitajući njegovu pjesmu, vidimo kolika je njegova ljubav prema Domovini. Jedina pitoma himna, uz hrvatsku, jest austrijska, a napisala ju je Paula Preradović, unuka Petra Preradovića, koji je tako lijepo pjevao. Ona je napisala predivne stihove koji su se skladno spojili s predivnom glazbom.   Da bismo bili hrvatski, ne moramo biti ratoborni, svako vrijeme nosi svoju pjesmu. Vrijeme donosi nove pjesme, do prije desetak godina pjevali smo Thompsonovu 'Lijepa li si', no jedna pjesma ostaje stalno, a to je 'Lijepa Naša'. Sto godina nakon što je Mihanović napisao Horvatsku domovinu, Hugo Badalić stavlja njezin posljednji stih u prisegu. I unatoč tome što je Lijepa Naša predivna, a nimalo borbena pjesma, ona je postala naša prisega velikanima - rekao je Krstulović Opara. 

FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE

Izaslanik predsjednika RH Orsat Miljenić istaknuo je da je tekst himne, pa njezino uglazbljenje, pratilo razvoj naše domovine i naroda. 

-I koliko god su se mijenjali sistemi, režimi, nismo imali iste granice, nismo isto govorili, ali smo imali himnu koja je bila jedinstvena i nešto što nas je povezivalo. Ona doživljava zajedno s našom državom i narodom jedno zaokruženje 1991.. Tada prvi puta ulazi 'more sinje' u himnu, do tada ga nije bilo. Tada se objedinjuje i Hrvatska kao cjelina. Himna koja se izvodila i na ZAVNOH – u  za vrijeme antifaštističke borbe, ona nas je povezivala. Dolazi 90 – ta, i stvaranje Hrvatske, postaje naša zajednička vrijednost – napomenuo je Miljenić.

Govorio je i o budućnosti. - Vremena pred nama su teška, što ne znači da će nam u njima biti loše. Ali Hrvatska je mala, treba biti kao Bajka na dlanu u odnosu na EU, svijet, gdje očito dolazi do novog slaganja poretka, do novih vrijednosti. Za malu zemlju, mali narod, jedino je bitno ono što nam govori himna, ako je problem i nevolja, lijevo i desno su ljudi koji će vam pomoći, nitko sa strane nam nije nikada pomogao. Ova himna nikome ne želi zlo, a svakoga od nas potiče da nađemo dobro u svom susjedu, ne zato što isto mislimo, jer naša je prednost da se razlikujemo, ali ako je nevolja, ako nas zove domovina, onda smo sami jedni za drugi i moramo si pomoći. Naša himna je nešto što je raslo i pratilo narod u svim sistemima – istaknuo je Miljenić.

FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE