Državni zavod za statistiku početkom tjedna potvrdio je prvu procjenu inflacije za siječanj prema kojoj su cijene bile četiri posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Opći rast cijena ubrzava četvrti mjesec zaredom, a najveći porast zabilježen je u kategoriji restorana i hotela (9,7 posto), zatim raznih dobara i usluga (7,5 posto), rekreacije i kulture (5,8 posto), obrazovanja (5,4 posto) te hrane i bezalkoholnih pića (5,1 posto).

Osim što Hrvatska s pet posto ima najveću inflaciju u eurozoni, u samom je vrhu i kad se uzme u obzir čitava Europska unija. Višu stopu inflacije imaju samo Rumunjska (5,3 posto) i Mađarska (5,7 posto). Zbog visokih cijena Hrvati već mjesec dana petkom bojkotiraju trgovine, a hoće li isti uroditi plodom vidjet ćemo kad dođu statistički podaci za veljaču i ožujak.

Detaljni podaci DZS-a pokazuju drastičan porast cijena u kategoriji frizerske usluge za žene (15,3 posto), bankarske i poštanske usluge (13 posto) te cijene brze i gotove hrane koje su porasle čak 12,7 posto. No, nije sve raslo pa tako podaci pokazuju pad cijena odjeće i obuće u prosjeku za 14,7 posto.

Usporedba proizvođačkih cijena voća
Istoga dana na stranicama DZS-a objavljeni su i podaci o cijenama u poljoprivredi za 2024. godinu. Podaci pokazuju kako su u odnosu na godinu ranije rasle cijene duhana, voća, kukuruza, ječma i goveda, dok su pale cijene meke pšenice, zobi, šećerne repe, većine povrća te svinja i kravljeg mlijeka.

Na listi od 49 proizvoda u poljoprivredi, biljnoj i stočnoj proizvodnji objavljenoj na stranicama Državnog zavoda za statistiku, poskupilo je njih dvadeset i sedam. Poseban porast može se primijetiti u kategoriji voća u kojoj se najveći rast cijena može vidjeti kod mandarina i višanja. Naime, u odnosu na 2023. kilogram mandarina poskupio je s 42 centa na 67 centi što je povećanje od 59,5 posto, a višnje s 43 na 65 centi što je porast od 51 posto.

Kilogram grožđa skuplji je 19 centi nego godinu dana ranije, odnosno cijena mu je 0,96 eura porasla na 1,15 eura što je porast od 19,8 posto. Jabuke su poskupjele za 5 centi, odnosno 10,4 posto te im je cijena u 2204. bila 53 centa po kilogramu. Podjednako su poskupjele i proizvođačke cijene trešnje kojima je u 2024. cijena bila 3,57 eura.

Janjad gotovo 70 posto skuplja
Neznačajno je u odnosu na godinu ranije porasla cijena porasla cijena šljiva, jagoda i breskvi, a cijena krušaka pala je za 13,9 posto i u 2024. je iznosila 0,99 eura. Kod povrća je situacija drugačija te su cijene većine proizvoda bile niže nego godinu dana ranije.

Cijena kilograma mrkve pala je 21,7 posto te je iznosila 54 centa za razliku od 69 centi godinu dana ranije. Kilogram lubenice ranije je stajao 35 centi da bi mu u 2024. cijena pala za 14,3 posto odnosno na 30 centi. Također je pala cijena cvjetače (13,8 posto), krastavaca (11,8 posto), rajčice (6,1 posto), a niže su i cijene crvenog luka, graha, kupusa, paprike, jaja i meda.

U skupini žitarica pale su cijene meke pšenice i zobi, dok su cijene kukuruza i ječma blago porasle. Kod stoke, najveći rast cijene od čak 68,7 posto vidi se kod janjadi do 2 mjeseca kojoj je cijena porasla s 5,02 eura na 8,47 eura. Što se tiče stočne hrane, neke su cijene nezamjetno rasle, a druge simbolično pale.