U Hrvatskom zagorju svaki dvorac krije priče i legende koje turisti vole. A turista ima - od anonimnih do premijera, čak i kraljeva!

Kada bi zidovi mogli govoriti, ovi bi nam ispričali priču bogate hrvatske povijesti. 'Volim dvorce jer pričaju povijest. Dolazim iz Salzburga u kojem je dvorac u samom središtu grada. Jako me zanima povijest vaših dvoraca', kazala je Johanna iz Austrije.

Okružen park šumom i jezerom, od trinaestog stoljeća izdiže se Trakošćan. 'Stari brug ili ti utvrda pretvorena u rezidenciju obitelji Drašković, koja je njime gospodarila gotovo 4 stoljeća', kazao je ravnateljl Dvorca Trakošćan Adam Pintarić.

Danas je to najposjećeniji dvorac u hrvatskom zagorju. 'Meni je ovdje super i smatram da bi se više trebalo eksponirati te naše dvorce jer definitivno ima se svašta za vidjeti ovdje', kazala je posjetiteljica Gordana Habulin.

U Zagorju se uzdiže gotovo 100 dvoraca. No tek nekoliko ih je u funkciji. Dvorac Bežanec je početkom devedesetih bio u potpunosti devastiran. Preuzeo ga je Siniša Križanec koji je u samo godinu dana od njega napravio mjesto elitnog turizma. 'Najčešće servisiramo uglavnom visoki diplomatski krug, predsjednike, ministre vanjskih poslova država, kraljevske obitelji, jako popularno u zadnje vrijeme', kazao je Križanec.

Privatni vlasnik slično je napravio s ovim dvorcem u kojem se rodio i živio pisac Ksaver Šandor Gjalski. 'Čovjek, koji zna, može pokazati svu ljepotu turizma, odnosno ugostiteljstva, kako bi to trebalo izgledati. Naravno da i profit tu isto igra ulogu', kazao je Rože Babić, voditelj Dvorca Gjalski.

No ovu zlatnu žilu, država još uvijek nije prepoznala. 'Kada u Europi uređujete dvorac, vi ćete dobiti 50 posto ili u Italiji, Španjolskoj 70 poszo stimulacije. U našem sistemu vi morate platiti još veći porez nego drugi jer se koristite imenom spomenika kulture', kazao je Križanec. Vrijeme plemića je prošlo, no uz malo poticaja njihove legende vrlo lako mogu ponovno oživjeti, a s njima i kontinentalni turizam.

Dnevnik.hr / Zagorje.com