Još od kad je krajem proljeća i početkom ljeta došlo do značajnijeg jenjavanja epidemije koronavirusa u Hrvatskoj, nacionalni i županijski stožeri, ali i mnogi epidemiolozi upozoravaju kako to ni u kom slučaju ne znači da je epidemiji došao kraj te najavljuju da bi jesen ponovo mogla u velikoj mjeri razbuktati širenje te zarazne bolesti, od koje je do sad u Hrvatskoj oboljelo, prema podacima HZJZ, preko 370 tisuća osoba. Nadalje, struka konstantno naglašava da je cijepljenje jedini i najsigurniji put do konačnog završetka pandemije, no do sad je na nivou čitave RH s obje doze cijepljeno tek oko 43% ukupnog stanovništva, a intres za cijepljenje među onima koji se još nisu cijepili je vrlo malen, bolje reći nikakav.

Mapa procijepljenosti

Kad je riječ o postotku, još gora situacija je u Krapinsko – zagorskoj županiji, gdje se do sad s obje doze cijepilo 44.823 osoba, odnosno tek 37,2 % ukupnog stanovništva (riječ je o podacima na dan 29.08.). No, ono što je posebno zanimljivo kad je u pitanju procijepljenost na području Krapinsko – zagorske županije jest velika razlika u postotku procijepljenosti po gradovima i općinama, iako su cjepiva svima jednako dostupna. Naime, Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je na svojoj službenoj internetskoj stranici interaktivnu mapu procijepljenosti po gradovima i općinama, na kojoj je za svaku općinu i grad prikazan broj i postotak cijepljenih osoba. Bez obzira na to što su podaci na toj karti zadnji puta ažurirani s danom 16.08, (do zaključenja ovog teksta nisu objavljeni novi podaci), ne vjerujemo da su se postoci i razlike znatno promjenile u posljednja dva tjedna, obzirom da je između 16.08. i 29.08. u Zagorju drugu dozu cjepiva primilo tek 1377 osoba.

Kumrovčani najprocijepljeniji

Kad usporedimo postotke ukupnog broja stanovnika pojedinih gradova i općina na području Krapinsko – zagorske županije, koji su primili obje doze cjepiva, najveća procijepljenost je u Kumrovcu, gdje je do 16.08. cijepljeno 49,8 posto stanovnika, a za pretpostaviti je da je do sad već cijepljena barem njih polovica, odnosno, barem 50%. Razlog tako visokoj procijepljenosti u toj maloj zagorskoj općini, osim malog broja stanovnika (prema nekim procjenama ima ih nešto manje od 1500), vjerojatno treba tražiti u činjenici da je riječ o općini uz samu granicu sa Slovenijom, zbog čega je mnogim stanovnicima tzv. Covid potvrda bila nužna za redovite prelaske državne granice.

Iznad županijskog prosjeka

Nakon Kumrovca, najveća, ali znatno manja procijepljenost je u Krapini (43,3%) i Radoboju (42,3%), no ne može se reći da su te dvije zagorske jedinice lokalne samouprave znatno procijepljenije od nekoliko drugih koji ih slijede na toj „ljestvici najveće procijepljenosti“. Naime, procijepljenost veću od 40 posto, što je i dalje iznad županijskog prosjeka, imaju Zabok (41,89%), Zagorska Sela (41,75%), Jesenje (41,04%), Klanjec 40,98%, Krapinske Toplice (40,67%) i Đurmanec (40,55%). I dok Zagorska Sela, Klanjec i Đurmanec, kao pogranična područja, vjerojatno imaju iznadprosječno procijepljenost zbog potreba stanovništva za dnevnim migracijama u susjednu Sloveniju, a Zabok i Krapinske Toplice možda zbog činjenice da su svojevrsna središta zagorskog zdravstva u kojima živi velik postotak zaposlenika u tamošnjim bolnicama, posebno je zanimljivo i pomalo iznenađujuće da se u toj skupini našla i Općina Jesenje.

Procijepljenost ispod 40%

Kad se uzme u obzir da je na području Krapinsko – zagorske županije cijepljeno 37,2% ukupnog broja stanovnika, za gradove i općine u kojima je procijepljenost između 35 i 39 posto, možemo reći da imaju prosječnu procijepljenost. Njih predvode Stubičke Toplice s 37,87% i Sveti Križ Začretje s 37,81%, a slijede ih Hum na Sutli (36,59%), zatim Mihovljan (36,4%), Oroslavje (35,99%), Zlatar Bistrica (35,74%) i Veliko Trgovišće (35,69%). Ispod te granice, odnosno, ispod zagorskog prosjeka, a opet s više od trideset posto stanovnika cijepljenih s obje doze su Konjščina (34,77%), Tuhelj (33,7%), Marija Bistrica (33, 65%), Kraljevec na Sutli (32,73%), Desinić (32,7%), Novi Golubovec (32,69%), Pregrada (32,65%), Bedekovčina (31,67%), Petrovsko (31,31%), Zlatar (31,15%) i Mače (31%).

Najlošija procijepljenost

I na kraju, kad se gleda preostalih pet zagorskih jedinica lokalne samouprave koje imaju najmanji postotak stanovništva koje se cijepilo s obje doze, najmanja procijepljenost je u Budinščini, u kojoj se cijepilo manje od četvrtine ljudi, odnosno, njih 24,33%. Tek nešto bolje stoji Lobor s 26,59%, dok su Hrašćina (28,41%), Gornja Stubica (28,75%) i Donja Stubica (29,32%) za par postotnih poena procijepljenije, ali i dalje daleko ispod prosjeka KZŽ. U svakom slučaju, epidemiolozi, kao i nacionalni te županijski stožeri, i dalje redovito pozivaju građane da se cijepe, strahujući od jesenskog novog vala, no, barem za sada, njihovi pozivi baš ne postižu zadovljavajuće uspjehe. I to ne samo u Hrvatskom zagorju.