Potražnja za radnicima u Hrvatskoj je na povijesno najvišim razinama. Broj oglasa slobodnih radnih mjesta prošle je godine bio 3,6 posto viši nego 2022. godine, pokazuje OVI indeks Ekonomskog instituta Zagreb, piše Poslovni dnevnik.

Nastavljaju se, dakle, pozitivni trendovi na hrvatskom tržištu rada, no rast ipak usporava. “Uzrok usporavanja barem se djelomično krije i u baznim efektima, odnosno u povijesno najvećem broju oglasa”, objašnjavaju znanstvenici s Ekonomskog instituta. Ukupan broj online oglasa u 2023., dakle, bio je 37 posto viši u odnosu na pretkriznu 2019.

Nedostatak radnika, što je poslodavcima trenutačno problem broj jedan, donio je uz rast plaća i druge pozitivne promjene za radnike. U prošloj se godini tako značajno povećao broj ugovora na neodređeno, i to ponajviše nauštrb ugovora na određeno i sezonskog zapošljavanja. “Udio ugovora na neodređeno dosegnuo je 48,2 posto, što je 4,5 postotnih bodova više u odnosu na godinu ranije”, kažu stručnjaci Ekonomskog instituta.

Što se pak tiče strukture potražnje za radnicima u Hrvatskoj su u 2023. najtraženiji bili radnici sa srednjom stručnom spremom. Istovremeno je pala potražnja za onima s visokom stručnom spremom i niskim kvalifikacijama.
“Udio oglasa sa srednjom stručnom spremom povećao se 1,2 postotna boda na 61,9 posto, dok su se udjeli i visoke stručne spreme i niske kvalifikacije smanjili tijekom 2023.”, objašnjavaju istraživači.

Najtraženija su zanimanja tijekom prošle godine tako bila prodavači, konobari, kuhari, skladištari i vozači. Zanimljivo, s liste pet najtraženijih izletjele su knjigovođe čiju su poziciju zauzeli vozači. Također, najveći doprinos ukupnom godišnjem rastu potražnje za radom zabilježili su oglasi u kojima se traže prodavači, skladištari i vozači. Ova potražnja odraz je domaće strukture gospodarstva u kojem prevladava trgovina i uslužne djelatnosti.
U 2023. zabilježen je i rast potražnje za teleoperaterima i učiteljima, zanimanjima koja su na listi najtraženijih skočila za četiri mjesta (teleoperateri s 23. na 19., a učitelji s 14. na 10 mjesto).

I dok je potražnja za programerima godinama rasla, u 2023. godini došlo je do usporavanja rasta ICT industrije te je uslijedio obrnuti trend i u potražnji za radnim snagom. Programeri su na listi najtraženijih zanimanja skliznuli sa 12. na 23. mjesto.

Sve hrvatske regije ostvarile su rast broja oglasa na godišnjoj razini, a među njima je prednjačila središnja Hrvatska s doprinosom od 2,4 postotna boda i udjelom od 58 posto u ukupnom broju oglasa. Pratile su je sjeverni Jadran s 1 postotnim bodom, istočna Hrvatska s 0,7 te južni Jadran s 0,4 postotna boda.

Prema dolje su povukli jedino oglasi iz inozemstva koji su pod utjecajem silaznog ekonomskog ciklusa u pojedinim zemljama eurozone doprinijeli ukupnom rastu broja oglasa s negativnim predznakom u iznosu od -0,6 postotnih bodova, piše Poslovni dnevnik.