Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU objavilo je preliminarne rezultate izračuna vrijednosti indeksa razvijenosti prema novom modelu. Riječ je o izračunima za razdoblje od 2014. do 2016. godine. Indeks razvijenosti je pokazatelj koji se računa radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne samouprave te služi kako bi se odredio intenzitet poticanja razvoja putem državnih mjera i programa pomoći. Gradovi i općine podijeljeni su u osam kategorija i to na način da su u osmoj kategoriji najrazvijeniji, pa sve do četvrte i treće u što spadaju potpomognuta područja.

Zabok konstatan

Od 32 jedinice lokalne samouprave u našoj županiji samo je Zabok ostao u osmoj skupini najrazvijenijih gradova i općina Hrvatske s indeksom razvijenosti 107,746. - To što je Zabok ostao u skupini najrazvijenijih skupini gradova je odlično iz razloga što znači da smo na dobrom putu i da ne zastajkujemo u nijednom aspektu našeg razvoja. No naravno da to ima i svojih loših strana. Jedna od njih je to što se teško može konkurirati na natječaje i Europske unije i na neke natječaje za državne subvencije – rekao je gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek. Prema prošlom izračunu indeksa razvijenosti u toj je kategoriji bila i općina Stubičke Toplice no ona je sada u sedmoj kategoriji. U toj su kategoriji još gradovi Krapina i Oroslavje. U šestu je kategoriju smješteno pet općina – Zlatar Bistrica, Hum na Sutli, Krapinske Toplice, Donja Stubica i Konjščina.

Značajan rast Zlatar Bistrice

Prema objavljenim novim rezultatima indeksa razvijenosti za gradove i općine, Općina Zlatar Bistrica došla je na 104,15 % indeksa razvijenosti, čime je načelnik Žarko Miholić jako zadovoljan. – Peta smo općina od 32 JLS u Krapinsko – zagorskoj županiji, ispred nas su samo Krapina, Zabok, Oroslavje i Stubičke Toplice, svi su ostali daleko ispod nas. Što se tiče ostalih gradova i općina, na 136. smo mjestu ljestvice, odnosno u prvoj četvrtini svih općina i gradova, njih 530, među kojima je i Grad Zagreb, a to je jako značajan podatak, u odnosu na 75,6 %, koliko je bilo 2009. godine – naglasio je načelnik Miholić. Dodaje da je značajna stvar takav rezultat postići s relativno malim proračunom.– Standard će se još podići, s obzirom na gradnju brze ceste, pročistač koji će stići u sklopu projekta aglomeracije, s preko 100 novih priključaka u odvodnji, novi investitor izgradit će proizvodnu halu u gospodarskoj zoni u roku 5 godina, pa nas sigurno čeka dodatni rast indeksa razvijenosti – optimističan je zlatarbistrički načelnik.

Napredak Pregrade

U petoj su kategoriji Marija Bistrica, Veliko Trgovišće, Zlatar, Bedekovčina, Sv. Križ Začretje, Radoboj, Klanjec, Pregrada, Novi Golubovec, Đurmanec i Jesenje. Gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj zadovoljan je pozicijom Pregrade na ljestvici. - Prema objavljenim rezultatima novog indeksa razvijenosti Pregrada je od 2013 godine napredovala iz grupe ispodprosječno razvijenih u one iznadprosječne. Točnije, indeks razvijenosti iznosio je 2013. godine 76.88% od nacionalnog prosjeka, a danas prema Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU prešao je nacionalni prosjek i iznosi 100,55%. Zahvaljujem se našim poduzetnicima, radnicima, službenicima te svima koji su ovom rezultatu doprinijeli. Otegotna okolnost koja se događa zbog našega razvoja je otežano apliciranje na europske fondove, jer u startu dobivamo manje bodova, a u projektima ćemo morati sudjelovati i s više proračunskog novca –rekao je Vešligaj. Posljednje dvije kategorije, treća i četvrta, rezervirane su za potpomognuta područja. U tim su kategorijama Tuhelj, Hrašćina, Gornja Stubica, Kumrovec, Mače, Lobor, Mihovljan, Petrovsko, Budinšćina, Kraljevec na Sutli, Zagorska Sela i Desinić.