Europska unija želi čitati naše poruke, evo o čemu se radi
Europska unija stoji pred jednom od najkontroverznijih odluka desetljeća – usvajanjem zakona koji bi mogao stubokom promijeniti digitalnu privatnost svih 450 milijuna građana. Riječ je o prijedlogu regulative kolokvijalno nazvane “Kontrola chata” (Chat Control), koja bi tehnološke kompanije prisilila na skeniranje privatnih poruka, fotografija i videozapisa korisnika.
Namjera je zaštita djece od seksualnog zlostavljanja na internetu, no kritičari upozoravaju da bi posljedica mogla biti otvaranje vrata masovnom nadzoru bez presedana u povijesti Europe. Dok pobornici tvrde da internet danas predatorima nudi goleme mogućnosti i da su slučajevi “mamljenja” djece u dramatičnom porastu, protivnici strahuju od visokih cijena koje će građani platiti u pogledu temeljnih prava i sloboda.
“Ovaj zakon potkopava temeljna prava zajamčena Poveljom EU-a. Umjesto sigurnosti, građani će se suočiti s lažnim optužbama, štetnim istragama i globalnim presedanom koji prijeti slobodi izražavanja”, upozoravaju aktivisti inicijative Fight Chat Control, piše Dnevno.hr.
Politički konzultant i IT stručnjak Marko Rakar smatra da će direktiva izazvati više štete nego koristi: “Ovo je čisti pokušaj da policija, službe i svi zainteresirani nesmetano čitaju WhatsApp i ostale aplikacije jer pravi probleme za njih, a onda uvijek da se to postigne koristi se dječja pornografija kao izgovor.
WhatsApp i Signal imaju enkriptirane poruke koje su čitljive samo na mobitelima korisnika koji ih razmjenjuju, a ovim bi se postiglo da svima poruke budu čitljive. Ako to prođe, onda ljudi neće više koristiti, primjerice, Signal i koristit će nešto drugo, neku drugu do sada nepoznatu aplikaciju”, kaže Rakar te dodaje da Apple i Android već imaju definirano automatsko skeniranje i pohranjivanje fotografija kada je riječ o pornografiji.
Njegovo mišljenje dijeli i njemački europarlamentarac Patrick Breyer, koji upozorava: “Ovaj prijedlog uključuje obavezno masovno skeniranje privatnih komunikacija i cilj je slomiti sigurnu enkripciju prisiljavanjem na ‘skeniranje na strani klijenta’ (client-side scanning) unutar vaših aplikacija. Znakovito je da će računi vlade i vojske biti izuzeti od ovog nametljivog i nepouzdanog skeniranja.”
Podaci inicijative Fight Chat Control pokazuju da su Bugarska, Cipar, Danska, Francuska, Mađarska, Irska, Italija, Litva, Latvija, Malta, Portugal, Slovačka i Španjolska sklone podržati regulativu. Austrija, Nizozemska i Poljska jasno su protiv, dok Belgija, Njemačka, Grčka, Češka i druge članice još važu svoj stav. Švedska se načelno svrstala među pobornike, ali konačnu riječ tek treba dati parlament.
Glasanje o zakonu zakazano je za 14. listopada. Bit će to dan kada će se odlučiti hoće li Europska unija postati globalni predvodnik u zaštiti djece – ili će, kako kritičari tvrde, otvoriti Pandorinu kutiju masovnog digitalnog nadzora.
Prethodni članak
Sljedeći članak
Vozači, obratite pažnju: S ove udaljenosti kamera za nadzor brzine ne može snimiti vozilo
'Popili smo svaki po pet pet pivi, ali problem je jer cijeli dan nismo jeli'
Eksplozija u obiteljskoj kući: vatrogasci i policija na terenu, slijedi očevid
Dramatične scene: Autom sletio s ceste pa završio na boku u dvorištu kuće, intervenirali vatrogasci
Tužna vijest: Preminuo legendarni hrvatski nogometaš – ostao je zapamćen po srčanosti na terenu
Zagorec KR pobjedom potvrdio drugo mjesto, poraz Gaja
Oroslavje vodilo s dva pogotka prednosti, pa u samoj završnici spašavalo bod
Molitve su konačno uslišane: dva znaka kojima zvijezde brišu suze i otvaraju put prema velikoj sreći
[FOTOGALERIJA] UŽIVO S VODOSPREME: Pogledajte atmosferu s Vanninog koncerta
[FOTO] Poznat pobjednik 58. festivala 'Igrajte nam mužikaši': Slavio Zagorski jal s pjesmom 'Pajdaši'
Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode – 22. svibnja
Nikad sporija sezona: Kako privući goste tijekom cijele godine
Ne postoji građevina za stanovanje kojoj nije potrebna ventilacija
Gospodarenje stanovima d.o.o. uspješno provelo energetsku obnovu zgrade Mače 32A
Oporavljena roda vraćena u prirodu na području Zagorskih Sela
