Cilj direktive Europske komisije o ambalaži i ambalažnom otpadu je zaštititi okoliš i osigurati dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Prema odredbama te direktive, zemlje članice trebaju reciklirati 65 posto svog ambalažnog otpada do 2025. godine, što će porasti na 70 posto 2030.

Države članice bile su dužne prenijeti direktivu u svoja nacionalna zakonodavstva do 5. srpnja 2020. godine. “Hrvatska nije u potpunosti prenijela sve relevantne odredbe direktive u nacionalno zakonodavstvo”, navodi Komisija.

Financijske sankcije

Direktiva je zakonodavni akt Europske unije, koji se ne provodi izravno u zemljama članicama. Direktivom se definira cilj koji se želi postići u određenom području, a zemljama članicama se prepušta da vlastitim zakonima osiguraju provedbu tih ciljeva. Stoga se državama članicama ostavlja rok, obično od dvije godine, da direktivu transponiraju u svoje zakone.

Komisija je u vezi s ovom direktivom poslala Hrvatskoj službenu opomenu u listopadu 2020, a nakon toga i obrazloženo mišljenje u lipnju 2021.

Hrvatska je na to odgovorila u srpnju 2021., obavijestivši Komisiju da će direktivu prenijeti Zakonom o gospodarenju otpadom i Pravilnikom za ambalažu i ambalažni otpad.

Iako je Zakon o gospodarenju otpadom stupio na snagu 31. srpnja 2021., potrebne zakonodavne mjere za provedbu ovog Zakona nisu donesene niti je o njima obaviještena Komisija.

Budući da “Hrvatska nije priopćila da je u potpunosti prenijela sve relevantne odredbe ove direktive u svoje nacionalno zakonodavstvo, niti je dostavila dovoljno jasne i precizne informacije o mjerama kojima država članica smatra da je ispunila različite obveze koje joj navedena direktiva nameće, Komisija je iz tih razloga odlučila pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Sudom Europske unije”.

Komisija dodaje da će od Suda EU-a zatražiti izricanje financijskih sankcija Hrvatskoj, budući da se slučaj odnosi na nepriopćavanje mjera o prijenosu direktive.

Hrvatska dobila i opomenu

U ovomjesečnom paketu povrede prava EU-a, Hrvatska je, zajedno s još šest zemalja članica, dobila službenu opomenu jer nije prenijela u potpunosti pravila EU-a o postupovnim jamstvima za djecu u kaznenim postupcima.

Komisija je još u rujnu 2019. poslala službene opomene Hrvatskoj jer nije izvijestila o prenošenju direktive u svoje zakonodavstvo, ali je slijedom toga obavijestila Komisiju o poduzetim mjerama pa se sadašnja opomena odnosi na preostale praznine u prenošenju direktive.

Direktiva o kojoj je riječ dio je sveobuhvatne strategije EU-a za jamčenje zajedničkih minimalnih standarda za prava na pošteno suđenje osumnjičenika i optuženika diljem EU-a. Njime se utvrđuju ključna prava za djecu u kaznenom postupku, kao što su pravo na individualnu procjenu, posebno postupanje u slučaju lišavanja slobode i pravo na pratnju nositelja roditeljske odgovornosti tijekom postupka.

Komisija, koja je zadužena pratiti kako države članice primjenjuju europske zakone, jednom mjesečno objavljuje paket o povredi prava u svim državama članicama.

Postupak povrede prava EU-a ima tri koraka. Prvi je slanje službene opomene, a ako se stvar ne riješi tom opomenom šalje se obrazloženo mišljenje u kojem se traži da se osigura sukladnost sa zakonodavstvom Unije. Ako država članica još uvijek ne surađuje, Komisija može uputiti predmet Sudu Europske unije. Većina se slučajeva riješi prije upućivanja Sudu.