Foto: Severe Weather Europe

Nad sjevernim Atlantikom formira se meteorološko čudovište, takozvana "ciklonska bomba" s ekstremno niskim tlakom od 930 milibara. Istovremeno, raspad polarnog vrtloga oslobađa goleme količine ledenog arktičkog zraka prema jugu. Ova opasna kombinacija donosi prijetnju ekstremnih vremenskih uvjeta diljem Europe, a posljedice će osjetiti i Hrvatska, piše Severe Weather Europe.

Pojam "ciklonska bomba" koristi se za opisivanje ciklone koja se iznimno brzo produbljuje, pri čemu atmosferski tlak u njenom središtu padne za najmanje 24 milibara unutar 24 sata. Tlak od 930 milibara, kakav se prognozira, izrazito je nizak i karakterističan je za najsnažnije oluje, pa čak i uragane.

Takvi snažni sustavi generiraju vjetrove uraganske snage koji mogu prelaziti brzinu od 200 km/h. Već se najavljuju golemi valovi, visoki i do 12 metara, koji će prvo pogoditi obale Islanda, Irske i Škotske. Oluja, koju su meteorolozi nazvali Bram, donijet će ozbiljne obalne poplave, obilnu kišu i veliku opasnost od bujica. Sjeverna Amerika već osjeća prve udare ovog poremećaja kroz snježnu oluju Bellamy koja je zameo milijune ljudi od Kansasa do Michigana.

Ključni okidač za nastanak ovakvih oluja je neuobičajeno rani poremećaj, odnosno kolaps stratosferskog polarnog vrtloga. Polarni vrtlog je veliko područje niskog tlaka i hladnog zraka koje se nalazi iznad polova. Kada je stabilan, on zadržava hladan zrak na Arktiku. Međutim, njegovo slabljenje ili raspad, kao što se sada događa, omogućuje ledenom zraku da "pobjegne" prema srednjim geografskim širinama.

Ovaj prodor arktičke hladnoće prema jugu slabi i mlaznu struju, zračnu "rijeku" koja kruži planetom i utječe na kretanje vremenskih sustava. Rezultat su intenzivne oluje koje se formiraju nad toplijim Atlantikom i kreću prema zapadnoj Europi, noseći sa sobom vlagu i hladnoću. Prema analizama portala Severe Weather Europe ovaj poremećaj stvara rijedak zimski uzorak nazvan "Polarni ekspres" koji donosi ekstremnu hladnoću.

Iako će zapadna Europa primiti izravan udarac "ciklonske bombe", snažan utjecaj osjetit će se i u Hrvatskoj. Vremenski obrasci na sjevernom Atlantiku, poznati kao Sjevernoatlantska oscilacija (NAO), izravno utječu na klimu u našim krajevima.

Hrvatsku očekuje značajan pad temperature, koji bi u nekim dijelovima zemlje mogao iznositi i do 15°C. Ciklone s Atlantika mogle bi donijeti obilnu kišu, grmljavinske oluje i jake vjetrove, posebno na jadranskoj obali. Postoji povećan rizik od bujičnih poplava, prvenstveno u urbanim i planinskim područjima te na sjevernom Jadranu, gdje bi hladan zrak s Atlantika mogao stvoriti sekundarne ciklone.

S obzirom na to da polarni vrtlog šalje velike količine hladnog zraka prema Europi, vjerojatnost za snijeg značajno raste. Ako se taj hladan zrak spoji s vlagom koju donose ciklone, snježni pokrivač je gotovo siguran, osobito u unutrašnjosti i planinskim dijelovima Hrvatske.

U kontinentalnim i planinskim regijama poput Gorskog kotara, Like i Zagrebačkog gorja, gdje su temperature ionako blizu nule, očekuju se obilnije snježne padaline koje bi mogle uzrokovati i probleme u prometu. Ipak, kratkoročne prognoze za skijališta poput Platka još ne pokazuju značajnije padaline u idućih nekoliko dana, što ukazuje na to da glavni udar hladnoće tek stiže.

Na obalnim područjima snijeg je i dalje rijetkost, no nije isključen u višim priobalnim predjelima. Obala može očekivati prvenstveno obilnu kišu, jak vjetar i osjetno zahlađenje.

Ukratko, pred nama je razdoblje vrlo nestabilnog i hladnog vremena. Iako će najjači udar osjetiti zapad Europe, kombinacija "ciklonske bombe" i raspada polarnog vrtloga donosi veliku vjerojatnost zimskih uvjeta i snijega u veći dio Hrvatske, pišu 24 sata.