Gotovo pola milijuna ljudi smrtno je stradalo u katastrofama što su ih izazvale ekstremne vremenske nepogode u zadnjih 20 godina, navodi se u izvješću objavljenom u ponedjeljak u kojemu se posebno ukazuje na prijetnju od klimatskih promjena za čovječanstvo.

Pritom najsiromašnije zemlje plaćaju najveći ljudski danak zbog posljedica oluja, poplava ili ekstremnih vrućina koje je između 2000. i 2019. evidentirala nevladina organizacija GermanWatch, javlja Hina, prenosi N1.
Od gotovo 480.000 stradalih u više od 11.000 ekstremnih vremenskih nepogoda najteže su bili pogođeni Portoriko, Mjanmar i Haiti.
U ponedjeljak počinje prvi samit o klimatskim prilagodbama koji organizira Nizozemska, a ovaj svjetski pokazatelj klimatskih rizika, koji se objavljuje svake godine, procjenjuje da su spomenute katastrofe svijet stajale 2560 milijarda dolara od početka ovog stoljeća.
Uz smanjenje emisija stakleničkih plinova, jedan od glavnih stupova Pariškoga klimatskog sporazuma čiji je cilj ograničiti zagrijavanje na manje od dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje je i prilagodba utjecajima klimatskih promjena.
U trenutku kada se utjecaj globalnog zatopljenja osjeća sve snažnije, bogate su zemlje obećale da će zemljama u razvoju od 2020. povećati pomoć za borbu s klimatskim promjenama na 100 milijarda dolara godišnje, no to još uvijek nije realizirano.
“Siromašne zemlje pogođenije su vremenskim nepogodama”
Izvješće GermanWatcha posebno je proučavalo utjecaj sezone oluja u 2019. godini, kada su uragani i ciklone djelomično opustošili dijelove Kariba, Istočne Afrike i Južne Azije.
“Siromašne zemlje pogođenije su vremenskim nepogodama jer su osjetljivije na njihove opetovane razorne posljedice i imaju slabije kapacitete u njihovu prevladavanju”, kazala je jedna od autorica izvješća, Vera Keunzel.
Tako su, primjerice, zemlje poput Haitija, Filipina ili Pakistana toliko često pogođene klimatskim katastrofama da nemaju dovoljno vremena za potpuni oporavak prije nego što nastupi sljedeća, istaknula je Keunzel.
U izvješću objavljenom sredinom siječnja, Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) ukazao je na očigledno nedostatna sredstva koja svijet izdvaja za mjere prilagodbe.