Iza nas su dva bojkota o kojima se može reći da je prvi bio uspješniji, jer je prekjučer potrošeno 19 posto više novca, iako je suzdržavanje od trošenja bilo prošireno s trgovina na banke, kafiće i dostavu. 

Kada se pak uspoređuje s uobičajenim petkom bez bojkota, prekjučer su građani potrošili oko 40 posto manje novca. Najavljena su velika sniženja, ali i novi bojkoti.

Ekonomski analitičar i stručnjak za financije Ivica Žuro ispričao je što misli o cijeloj situaciji - bojkotu građana, politici i trgovcima kojima pada promet, piše HRT.

- Trgovci su zadnja karika prije potrošača i oni su u poziciji loše sreće da su netko s kim se potrošači suočavaju. Oni su jedna karika u lancu, a s druge strane je bojkot legitiman, dopušten je, svatko je gospodar svoga novca. Ono što se događa u zadnjoj karici u lancu, prenosi se dalje. Trgovci su prva linija napada, rekao je Žuro.

Sada se organiziraju i jednodnevni prijevozi do slovenskih prekograničnih trgovina gdje će Hrvati kupovati još jeftinije.

- Vraćamo se na to jer plitko sagledavamo stvari. Vraćamo se u drugi dio 90-ih kada su građani u pograničnom području s BiH išli u porezne trgovačke oaze. Politika tada, kao ni sada, nije ništa učinila da se domaća trgovina sačuva. Razlika je što se sada umjesto u BiH ide u Sloveniju, kao nekada u Trst, dodaje Žuro.

Kako kaže, ako ne natjeramo cijeli sustav da bude korektniji u definiranju cijena prema potrošačima, dolazit će do odljeva novca pa će trgovci u drugim zemljama profitirati. Kaže kako je riječ o istim trgovačkim lancima kao kod nas.

Komentirao je i da se vraćamo u „tržišni socijalizam“:

- Tako ispada, iako socijalizam već 35 godina ne postoji. Karakteristika socijalizma i jest bila oskudica.

- Riječ je o shizofrenoj situaciji, svi živi odobravaju bojkot, a pitanje je čije je nečinjenje unutar političkih mjera do toga svega dovelo. Slovenija je kad je prelazila na euro posebnu pozornost posvetila formiranju cijena u trgovačkim lancima; zaposlili su više inspektora i bolje kontrolirali stvari, kaže Žuro.

Dodaje kako Vlada govori da je njima jedini alat smanjenje PDV-a i da su uveli nulte stope na većinu toga. ''S druge strane, u digitalno doba, kada se može kontrolirati što ljudi rade, nije mi jasno da je netko povukao potez i dalje nije kontrolirao stvar''.

- Velika većina trgovaca posluje radi profita, rijetki imaju društvene ciljeve. Isto tako i vlasti ugostiteljskih i sličnih obrta - gledaju svoju korist. U trenutku kada je Vlada nekoliko puta snižavala PDV, to potrošači nisu osjetili na cijenama. Sada je pravo pitanje gdje je ta razlika u cijeni završila, u čijem džepu, zaključuje Žuro.