Iza nas je još jedno obilježavanje Seljačke bune 1573., a Bitka kod Stubice povodom 450. obljetnice ovog velikog povijesnog događaja bila je poseban spektakl koju je uz prijateljske udruge iz Hrvatske, ali i inozemstva, priredila Družba vitezova zlatnog kaleža. Ponovo su na bojnom polju oživjele ličnosti koje su ispisale jedan dio povijesti ovoga kraja. No, uz glavne likove koji su u prvom planu, Matiju Gupca, Franju Tahyja, Iliju Gregorića, koji su bili stvarne ličnosti, uz Seljačku se bunu veže jedan važan lik, kojega je stvorio Miroslav Krleža. Petrica Kerempuh, pučki prorok i cinični komentator suvremenih zbivanja, lik je kojega možemo okarakterizirati kao lukavog čovjeka, veseljaka, ali i buntovnika, koji je pjevao otpor tlačenju seljaka. U toj se ulozi već godinama u prikazu Bitke kod Stubice našao 24 – godišnji Luka Vinter.

Balade posebno prirasle srcu

Iako nije ovdje domaći, jer dolazi iz Sračinca kraj Varaždina, u stubičkom se kraju Luka potpuno udomaćio. U Buna pubu u centru Donje Stubice, kamo smo sjeli na kavu, Petricu, naime, poznaju svi. Ulazimo u Buna pub, a Petricu svi pozdravljaju s 'Buna trajeeee!'. Luka nam otkriva, naime, kako u Stubicu ne dolazi samo na Bitku, već je tu tjedan dana prije manifestacije, kako bi pomogao Družbi vitezova oko pripremi i postavljanja scenografije. Ulogu Petrice Kerempuha tumači od 2017. godine, a da Balade Petrice Kerempuha ima u malom prstu, pokazuje nam svake godine maestralnom interpretacijom. Nekih posebnih priprema više, kaže, nema, jer s baladama živi već podosta godina. – Ja te balade znam napamet još od osnovne škole, i da ih sad ne znam, to bi bilo ko da Očenaš ne znam. Govorim ih uvijek iz srca i zato mi ne treba neka posebna priprema – kaže Luka. S baladom 'Ni med cvetjem ni pravice' Luka je bio prvi na županijskom lidranu u prvom razredu srednje, a onda se s njima predstavio i na državnom lidranu. Preko udruge Viteški red Svetog Nikole iz Varaždina, koja se, kao i Družba vitezova zlatnog kaleža, bavi oživljavanjem povijesti, stigao mu je prijedlog da se u prikaz Bitke kod Stubice uvede lik Petrice Kerempuha. – I tak sam ja već sedam godina Petrica Kerempuh. Balade su mi posebno prirasle srcu, jer su na kajkavskom, a osim toga, kroz njih se izražava jedan bunt, koji nije bil samo te 1573. godine u vrijeme feudalnog poretka. Krleža kroz njih tumači ovu tematiku koja je svevremenska i može se preslikati na bilo koje vrijeme – kaže Luka, dodavši kako sebe smatra buntovnikom, zbog čega mu ova uloga itekako paše, a zbog nje se, otkrio nam je, naježi svake godine.

Razumijevanje Krležinih stihova

Ipak, naglasio je, još uvijek nije uspio svojim interpretacijama postići svoj glavni cilj. – Petrica je duh seljačke bune i na taj način ga nastojim prikazati. To kaj on govori, mislim da bi svaki kmet u ono vrijeme potpisal, jer te su balade reprezentativni primjer osjećaja jednog kmeta, ali i cijelog tog tadašnjeg kolektiva. No, zapravo jako malo ljudi te balade razumije. Publika se često smije na to, a smiju se jer ne razumiju. Ja pričam o krvi, odrubljenim glavama, teškim porezima, gladi, bijedi, potlačivanju, a babe se 'kehlečeju' u prvim redovima, misle gle ovog cirkusanta. E to je žalosno. Najviše je zapravo onih koji cijeli ovaj prikaz bitke doživljavaju isključivo kao predstavu. Ali nije to baš komedija. To je jedna teška tragedija zapravo – kaže Luka, dodavši kako smatra da bi se o buni i njezinom značaju trebalo pravilno educirati već i u školi te posvetiti više pozornosti samoj srži i poanti Seljačke bune.

Umjetnička vrijednost Seljačkoj buni

 – Film Seljačka buna nije toliko popularan, jugoslavenski je. No, vrlo je lako naći mu globalni ekvivalent, film Spartak na primjer. Spartakov ustanak sasvim je drugačije prezentiran i mislim da bi se s tog kuta gledišta trebalo pristupiti i Seljačkoj buni, pa možda bi onda i mi u 21. stoljeću uspjeli svojim interpretacijama i prikazom Bune predočiti njenu poantu posjetiteljima – rekao je Luka, dodavši kako Družba vitezova i svi uključeni volonteri već sada tu rade odličan posao, u kojem će i on i dalje nastaviti davati svoj doprinos, kao Petrica. – Balade daju jednu umjetničku vrijednost Seljačkoj buni i meni je čast sudjelovati u jednoj ovakvoj manifestaciji, oživljavanju hrvatske povijesti i kulture, dati doprinos buđenju neke nacionalne svijesti. Jer, treba se buniti. Konstruktivno, naravno – zaključio je Luka. Iako se umjetničkim izričajem Luka za sada bavi u slobodno vrijeme, u planu je izdavanje njegove prve knjige, koja je za to već spremna, a obzirom na glumačke ambicije, želja mu je postaviti i neku kazališnu predstavu, a obzirom na entuzijazam, ideje, volju, ali i kvalitetu koju ima, ne sumnjamo da će u tome i uspjeti. Do tada ga i dalje očekujemo svake godine na bojnom polju Seljačke bune, gdje svojom interpretacijom Krležinih stihova, sigurni smo, barem u jednom dijelu publike izazove onaj emocionalni efekt i promišljanje.