Bliži nam se klimatološki početak jeseni (1. rujna), a odgovore na pitanje hoće li se atmosfera skoro ogrnuti jesenskim ogrtačem potražili smo, a gdje drugdje nego li u Readingu u Engleskoj, na adresi prestižnog Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF), čijim se kratkoročnim, ali i dugoročnim prognozama bome vjeruje. O „babljem“ ljetu još je prerano govoriti, budući da je to termin koji se u narodu koristi tek poslije kalendarskog početka jeseni, a ona nam ove godine stiže 22. rujna u 14:43 h, što znači da nam je ljeto (kalendarski) na raspolaganju još gotovo mjesec dana, prognozira Ivan Šolić za Slobodnu Dalmaciju.

Dugoročna prognoza ovog prognostičkog modela u razdoblju od 26. kolovoza do 2. rujna signalizira pozitivna odstupanja srednje temperature zraka od višegodišnjeg prosjeka pri čemu bi ona najveća trebala biti na sjevernom Jadranu i na kontinentu dok bi odstupanja od višegodišnjeg prosjeka za Dalmaciju bila između 1 i 3 stupnja Celzijusa. Slična pozitivna odstupanja srednje temperature zraka od višegodišnjeg prosjeka nastavila bi se i u prvom tjednu rujna dok bi se nešto veća pozitivna odstupanja temperature zraka bilježila na krajnjem istoku zemlje.

Ohrabrujuće su to (meteo) vijesti za sve naše čitatelje koji su s godišnjim odmorom čekali smiraj ljeta kad i cijene malo „kalaju“. Dugoročno gledajući, u finalu kolovoza i prvom tjednu rujna, u ovom trenutku nema signala za neku ozbiljniju ciklonu tek za nestabilnosti, nedovoljno za dobru oborinsku bilancu.

Vratimo se na temperature zraka, Europski centar za srednjoročnu prognozu u gotovo svakom rujanskom tjednu „vidi“ srednju temperaturu zraka većom od višegodišnjeg prosjeka, što je svakako izvrsna vijest za posezonu. Gledajući iz današnje perspektive, velika je vjerojatnost kako bi i listopad mogao biti topliji od prosjeka, ponegdje i poprilično. Dobra, dugoročna (meteo) vijest je da bi listopad mogao biti mjesec s više oborina od prosjeka. Dugoročne prognoze ne treba uzimati „zdravo za gotovo“, već na njih valja gledati isključivo kao trend razvoja atmosferskih prilika gledajući iz današnje perspektive, a trendovi su poprilično jasni, „pisati“ godišnji u smiraju ljeta i početkom rujna moglo bi se pokazati kao pametan izbor, piše Ivan Šolić za Slobodnu Dalmaciju.