Ukupno 29.481 kandidat, što je za tisuću više nego lani, sudjelovao je na ovogodišnjoj državnoj maturi, na kojoj je zabilježen i porast negativnih ocjena - kojih ima čak 16.164, istaknuto je u srijedu na predstavljanju privremenih rezultata u NCVVO-u.

Nakon višegodišnjeg pada, ove je godine prvi put ponovno porastao broj kandidata. Ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović pojasnio je da se ne radi o demografskim promjenama, nego o većem interesu učenika strukovnih škola i ostalih pristupnika kojima polaganje mature nije obvezno, prenosi Index.

Objasnio je da među kandidatima nisu samo ovogodišnji maturanti, nego i pristupnici koji ponovno polažu pojedine ispite ili žele popraviti rezultate te kandidati iz inozemstva.

Ispite je ocjenjivalo 753 ocjenjivača, a provedeni su u 386 srednjih škola i šest ispitnih centara.

Od redovnih pristupnika (87,5 posto) 41,1 posto čine gimnazijalci, a 58,9 posto učenici strukovnih škola, dok je 12,5 posto ostalih pristupnika.

Ukupan broj negativnih ocjena ove je godine nešto veći nego lani, ali i dalje znatno manji nego prije dvije godine. Od ukupno 111.234 napisana ispita, njih je 16.164 negativno ocijenjeno. Čak 78,6 posto svih negativnih ocjena odnosi se na učenike strukovnih škola (12.701 negativan ispit), dok gimnazijalci imaju 2476 negativnih ispita.

Jedan od najpozitivnijih pokazatelja ovogodišnje mature odnosi se na esej iz hrvatskog jezika. Filipović je rekao kako ove godine esej maturantima nije predstavljao veći problem, što potvrđuje i pad udjela kandidata ispod praga prolaznosti te manji broj eseja ocijenjenih s nula bodova. Ukupno 13,1 posto kandidata nije položilo esej, dok ih je prije dvije godine bilo 21,7 posto, a lani 16,6 posto. Eseja s nula bodova ove je godine 10,3 posto, u odnosu na 14,1 posto lani.

Kod obveznih predmeta najveći udio kandidata ispod praga prolaznosti zabilježen je na matematici više razine (20,6 posto), zatim na matematici osnovne razine (17,9 posto) i hrvatskom jeziku (14,5 posto), dok su najbolji rezultati ponovno ostvareni iz engleskog jezika na višoj razini, gdje je ispod praga prolaznosti 1 posto, a na osnovnoj razini 10,9 posto.

Među izbornim predmetima najlošija je prolaznost bila na informatici (36,2 posto kandidata ispod praga prolaznosti, lani 25,3 posto) te fizici (29,7 posto). Filipović je rekao kako ga je upravo rezultat informatike neugodno iznenadio, dok je rezultate iz biologije (12,4 posto) i kemije (17,2 posto) ocijenio ohrabrujućima jer se udio negativnih ocjena nastavlja smanjivati. Također, ispod praga prolaznosti za politiku i gospodarstvo je 15,7 posto kandidata, dok ih je prošle godine bilo 4,6.

Sažimajući rezultate, istaknuo je da je ove godine zabilježen manji udio negativnih ocjena iz hrvatskog jezika, engleskog jezika više razine, njemačkog jezika osnovne razine, biologije, kemije, geografije, likovne umjetnosti i sociologije, dok su veći udio negativnih ocjena ostvarili iz engleskog jezika osnovne razine, njemačkog više razine, matematike (obje razine), fizike, informatike, povijesti, politike i gospodarstva te psihologije.

Tijekom ovogodišnje mature poništeno je deset ispita zbog korištenja nedopuštenih pomagala, što je, prema Filipoviću, uobičajen broj posljednjih godina (lani 10, preklani 12). Naglasio je kako ove godine nije bilo neprimjerenih, vulgarnih ili diskriminirajućih sadržaja na ispitima (prošle godine zabilježena su 4 takva slučaja).

Rok za prigovore je 10. srpnja, a konačni rezultati bit će objavljeni 15. srpnja.

Govoreći o slučaju fotografiranja ispita koji su se nakon pisanja pojavili na društvenim mrežama, rekao je kako ispit nije bio kompromitiran jer su fotografije objavljene tek nakon završetka pisanja. Dodao je i kako ne žali zbog ublažavanja kazni za takve slučajeve jer se pokazalo da to nije utjecalo na broj prekršaja.