Osnovna škola Belec

Traju školski ljetni praznici. Školske klupe su prazne, hodnici bez dječje galame. I dok djeca bezbrižno uživaju, mame i tate muku muče s nabavkom knjiga za novu školsku godinu, jer od lani nema više besplatnih učenika. Ove godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa uvodi još jednu promjenu. Ukida manjim školama status matičnih škola. Ne odmah od ove pedagoške godine, već bi se ta procedura koju iz Ministarstva nazivaju Izmjenama i dopunama Državnog pedagoškog standarda trebala uvesti kroz period od sedam godina. Po kojim kriterijima bi škole izgubile svoj dosadašnji status još uvijek nije konkretno poznato.

Status gubi pet zagorskih osnovnih škola

Prvo se 'šuškalo' da se status matičnih škola ukida školama s manje od 200 učenika, a sada po novijim podacima školama koje imaju manje od 150 učenika. Svake godine varira i broj upisanih prvašića u škole, tako da bi nekim školama po tim kriterijima dva do tri učenika manje značila gubljenje statusa.

Dakle, to ne znači da će se u te škole staviti ključ u bravu, već će te škole iz matičnih postati samo područne, ali to znači i nemogućnost raspolaganja financijama. Tu sudbinu bi tako prema zasada neslužbenim podacima dočekalo pet zagorskih škola: OŠ Belec, OŠ Gornje Jesenje, OŠ Pavla Štoosa Kraljevec na Sutli, OŠ Lijepa Naša Tuhelj i OŠ pri Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. Za dlaku su tu sudbinu izbjegle OŠ Franje Horvata Kiša Lobor, OŠ Zlatar Bistrica i OŠ OŠ Josip Broz Kumrovec. No, tko još zna kakve nas preinake čekaju. Kao eventualni kriteriji za opstanak pojedinih škola navode se status brdsko-planinskog ili otočnog područja, te škole prilagođene djeci s teškoćama u razvoju. No, ni to nije previše sigurno.

Inače, na cijelom području Hrvatske status matične škole izgubile bi 143 škole. I naravno da su te najave digle paniku. Kamo će se s profesorima, tajnicama, čistačicama, domarima…?

Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa najavljuju, da malo smire strasti, da nikakvih otpuštanja neće biti, već neće biti novih zapošljavanja. Velika je to utjeha za profesore i učitelje na burzi rada. Škole su bile i centar društvenog života malih sredina, a ovime, će, upozoravaju demografi, male sredine još će više zamrijeti.

Dali joj status matične škole, sad bi ga ukinuli

OŠ Belec pozitivan je primjer prave male škole koja se prije dvije godine osamostalila. Odlukom Skupštine Krapinsko-zagorske županije i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa postala je samostalna odgojno - obrazovna ustanova, a sada bi joj po novim izmjenama Državnog pedagoškog standarda status opet promijenili u područnu.

Verica Havoić, ravnateljica OŠ Belec od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa nije dobila nikakve informacije o tome. Dobili su samo rješenje iz Ureda državne uprave o rasporedu po broju odjela za novu školsku godinu 2010./2011. OŠ Belec pohađa 130 učenika u 10 razrednih odjela. Škola zapošljava 25 djelatnika.

- U Belcu postoji 170 godina organiziranog školstva i OŠ Belec zaslužuje da bude matična škola. Zbog toga smo mi i zatražili taj status. Tako je puno bolje raditi, jer se materijalna sredstva ne dijele, a i učenici ne moraju putovati dalje. Mi smo vam prava mala škola. Ne vjerujemo da će se to dogoditi, a silno ćemo se truditi i poduzeti sve da se to ne dogodi - optimistična je ravnateljica Havoić.

Županija se sama informira

Krapinsko-zagorska županija osnivač je naših osnovnih škola, no nju nitko nije ništa pitao, niti su dobili kakve informacije o tome. Zamjenica župana za društvene djelatnosti Sonja Borovčak kaže kako su s interneta skinuli prijedlog Izmjena i dopuna Državnog pedagoškog standarda koji je poslan u Sabor i iz toga se informirali.

- Škola u jednoj maloj općini ili gradu jako puno znači i ne znam što se ovim izmjenama dobiva. Najmanje se ovdje razmišlja o djeci zbog kojih škole i postoje. Prije najavljenog ukidanja trebalo je uzeti u obzir parametre i uvjete po kojima bi koja škola mogla izgubiti status - rekla je Borovčak koja se definitivno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog obrazovanja ne slaže.

Borovčak je upravo i spomenula primjer OŠ Belec koja je bila područna škola OŠ Ante Kovačića Zlatar.

Decentralizacija na hrvatski način

- KZŽ je provela cijelu proceduru za samostalnost, a za što je suglasnost dalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Sad bi je ponovno vraćali na staro. Lome se koplja na onima koji nemaju pravo glasa – rekla je Borovčak, dodavši kako je to opet previše buke, a premalo konkretnih rezultata.

Tu ne vidi nikakvu racionalizaciju, ako se uštedi na jednom ravnatelju i tajnici koje područne škole ne moraju imati. Područne škole koje i sada imaju taj status, ostat će područne, iako, dodaje zamjenica župana za društvene djelatnosti ima područnih škola koje ne ispunjavaju svoju svrhu. Oko uštede na administrativnom osoblju u školama, zamjenica župana kaže kako ih mi i nemamo previše i da to definitivno nije opravdanost za promjenu statusa škole.

- Gdje se broj djece povećava ne treba razmišljati, o nikakvoj racionalizaciji i nama je svima zadatak stvarati radna mjesta i poticati nova zapošljavanje - naglasila je Borovčak, zaključivši kako je to još jedan pokazatelj decentralizacije na hrvatski način.

Posjetili smo i web stranicu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa na kojoj smo naišli na kratak tekst s naslovom 'Nema nikakvog zatvaranja škola'.

Ministarstvo obrazovanja smanjuje administrativno osoblje

- Nakon objave jednoga dnevnog lista kako se vrata pojedinih škola zatvaraju , u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa javili su se mnogobrojni zabrinuti roditelji koji smatraju da će zbog zatvaranja i ukidanja škola njihova djeca morati ići u udaljenija mjesta radi školovanja. Ovim putem još jedanput naglašavamo kako nema nikakvog ukidanja i zatvaranja škola. Riječ je samo o promjeni statusa škola koje mijenjaju status iz matične u područnu školu, a to se odnosi na male škole kako bi se izbjegle nelogične situacije gdje imamo škole u kojima ima više osoblja nego učenika. Stoga napominjemo da škole neće biti ukinute - one će nastaviti normalno raditi kako sada rade, a svi nastavnici će i dalje raditi kao što sada rade. Nastava, učenici i lokalna zajednica ni na koji način neće trpjeti zbog eventualnog smanjenja administrativnog osoblja - u cijelosti prenosimo tekst.

Dakle, iz Ministarstva objašnjavaju da u pojedinim školama ima više osoblja nego učenika i da idu na racionalizaciju administrativnog osoblja, a svi nastavnici će i dalje raditi. Područne škole nemaju ravnatelja, tajnice, nikoga osim učenika i nastavnika, te eventualno kuharicu i čistačicu. Kažu kako je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog pedagoškog standarda u skladu s Vladinim mjerama gospodarskog oporavka. Znači li to da će se naš oporavak, ako ovisi i o obrazovnom sustavu, odgoditi za sedam godina koliko bi bio prijelazni rok za izmjene osnovnoškolskog sustava i obrazovanja?