Uvoz iz Rusije raste usprkos sankcijama. Zašto je tako, pojasnio je gost N1 televizije, nekadašnji ministar gospodarstva Goranko Fižulić. On smatra i da će zbog rasta cijena dizela ponovno doći do poskupljenja roba široke potrošnje.

“Rusiji je stalo da pokaže svojim građanima, a onda i EU-u, da sankcije ne djeluju. Zbog toga se koristi ovakvom interpretacijom statističkih podataka iz koje se vidi samo pola slike. Dio proizvoda ima cijene u dolarima, vjerojatno je kod nekih došlo do porasta vrijednosti izvoza, ne zbog porasta količina, nego zbog slabljenja eura u odnosu na američki dolar. Dio roba je izuzet od sankcija, farmaceutska grupa proizvoda je na trećem mjestu u izvoru EU-u prema Rusiji, a kod Hrvatske je upravo ona bila razlog ovog povećanja”, kaže Fižulić govoreći o rastu izvoza u Rusiju.

“Hrvatska je u prvih sedam mjeseci ostvarila manji izvoz u odnosu na prošlu godinu, a do povećanja je došlo samo u srpnju i odnosi se na lijekove. Ne znam je li ta farmaceutska kuća imala ugovor u dolarima ili je stvarno došlo do povećanja. Ali to je toliko marginalan i nebitan broj da se time ne treba zamarati”, govori.

“Kad gledate sve što će se događati za tri do pet godina, postavlja se pitanje što će to Rusija izvoziti u EU i čime će plaćati ono što joj treba iz ostatka svijeta”, kaže.

Upitan kakvo je stanje s uvozom energenata iz Rusije, Fižulić kaže. “Činjenica je da EU trenutno ima višak plina, što se najbolje može vidjeti iz cijene plina koja je danas niža nego prije početka ruske invazije na Ukrajinu. Zahvaljujući vremenu, imali smo iznimno topao listopad, dio industrije je smanjio potrebu za plinom i mi trenutno imamo 10-ak LNG brodova koji ispred europskih luka čekaju na istovar jer Europi trenutno plin ne treba. Cijene za isporuku su sada niže od onih za kasnije mjesece”, objašnjava. Dodaje i da Rusi pokušavaju prikazati da su sankcije štetne za EU, a ne za njih i pokušavaju rusku invaziju na Ukrajinu prikazati kao alibi vlastitih promašaja proteklih godina.

Pad eura u odnosu na dolar je temeljni uzrok uvezene inflacije u Europi, tvrdi Fižulić.

Za većinu građana je, prema njegovim riječima, bolno to što je cijena goriva toliko rasla i što je dizel skuplji od benzina.

“Vlada je i dalje mogla limitirati cijene, ali se našla i pod pritiskom dva velika oligopola, Ine i Petrola, koji je i javno zaprijetio da neće moći pokrivati gubitke i Vlada je reagirala tako da je pustila da cijene idu gore. To će morati utjecati na povećanje stope inflacije. Ako dizel ide toliko gore, naravno da prijevoznici to moraju ugraditi u svoje cijene. Opet će morati poskupjeti toalet papir jer je veća cijena dizela”, objašnjava.

“Cijene rastu i zato što vi očekujete da ćete sutra moći svoj proizvod prodati po većoj cijeni nego što ste to činili danas”, zaključio je.