Meteorolog i atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor dinamičke meteorologije na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, ističe da će za borbu s posljedicama klimatskih promjena najvažnija biti ulaganja u obrazovanje i u znanost, a to prije svega zahtijeva promjenu političkog mentaliteta.

Za Nacional je komentirao vremensku situaciju kakvoj svjedočimo posljednjih tjedana, ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu. Prof. Grisogono kaže kako se “intenzifikacija i/ili učestalost žestokih izvantropskih i tropskih oluja nastavlja jer klimatski sustav ima progresivno sve više toplinske energije u sebi”.

“Toplinska energija je uvelike srazmjerna potencijalnoj energiji pa se onda ta povećana potencijalna energija lakše pretvara u kinetičku energiju, a to prvenstveno znači u vjetar, vertikalna gibanja i turbulenciju“, objašnjava za Nacional.

“I prije su postojale žestoke oluje, ali su bile rjeđe i više lokalizirane. Ili bi zahvaćale samo jedno područje i onda u ljetnoj sezoni ili u bilo kojoj sezoni pojavile bi se jednom, dvaput. Međutim, mi sad to imamo, možemo reći, na skoro tjednoj razini“, kaže Grisogono i nadodaje: “A to je, znači, povećana učestalost organiziranih oluja. Organizirane oluje su tzv. mezoskalni kumulonimbusi, a ponekad čak i superćelijski kumulonimbusi, kakvih smo imali nekoliko lani, a počeli su i ove 2024.”

Stručnjak je objasnio i pojam toplinske kupole koja se sve češće spominje u posljednje vrijeme.

“Da, nad širim područjem Hrvatske toplinske kupole su se rjeđe pojavljivale, pa i u drugim dijelovima svijeta. Međutim, to je sad, možemo reći, poluslužbeni naziv, jer dobro opisuje pripadnu sinoptičku situaciju. Znači, kao da smo ispod peke“, objašnjava Grisogono.

“Toplinska kupola javlja se zbog dugotrajne anticiklone koja se nikamo ne pomiče, a daleko su ili ih na tom području uopće nema, mlazne struje, odnosno, planetarni valovi koji bi ih odgurali. I jednostavno onda kuhanje tu ostaje. I takvih sinoptičkih situacija u prosjeku ćemo imati sve više u budućoj klimi, barem kroz idućih nekoliko desetljeća”, upozorava i naglašava da bi se ta neugodna klimatska pojava mogla dodatno intenzivirati.

"Općenito, buduće klimatske promjene mogu se sažeti tako da se kaže tamo gdje je suho i vruće, bit će to još žešće. A tamo gdje je vlažno i jače su oborine, to će također biti u prosjeku žešće. S jedinom razlikom da će se ova kišna područja vjerojatno smanjivati, a ova topla ili vruća područja progresivno će se širiti u prostoru i u vremenu“, kaže Grisogono.

Objasnio je i sve češće ‘superćelijske oluje‘.

“Superćelijske oluje tj. superćelijski kumulonimbusi su jedini olujni oblaci koji sami proizvode vlastitu rotaciju u početno nepostojećoj rotaciji u vertikalnom smjeru”, objašnjava prof. Grisogono.

“Proizvode najveća zrna tuče, zauzimaju najveće horizontalne površine te se najdublje probijaju u donju stratosferu. Relativno sporo se razvijaju, po nekoliko sati, traju oko pola dana i imaju karakterističan radarski odraz kao naopako slovo S. Većina tornada dolazi od superćelijskih kumulonimbusa”, govori za Nacional.

Upozorio je i da nestaju godišnja doba na kakva smo do sada navikli. Ubuduće će nam proljeće, ljeto i jesen počinjati i prestajati nekoliko puta, a djeca će sanjkanje gledati uglavnom na televiziji.