Oštrija pravila za odobravanje kredita, koja stupaju na snagu početkom srpnja, mnogima će otežati put do njih. 

Povod za zaoštravanje kreditnih kriterija velika je ekspanzija potrošačkih kredita. HNB upozorava da je pogoršanje naplativosti gotovinskih nenamjenskih kredita već donekle vidljivo, i to za kredite odobrene prije dvije do tri godine. Ti su krediti odobreni u vrijeme relativno slaboga kreditnog rasta, a naplativost im se pogoršala u razdoblju vrlo snažnog rasta dohodaka, piše tportal. 

Nova pravila za kreditiranje
Za nestambene kredite iznos mjesečne otplate duga u odnosu na dohodak (DSTI omjer) ograničava se na 40 posto, a maksimalna ročnost na 10 godina.

Trebate kredit za stan? Ovo su nova ograničenja iznosa i roka otplate
Kada je riječ o stambenim kreditima, omjer mjesečne otplate i dohotka ograničava se na najviše 45 posto. Uz to, ukupan iznos kredita u odnosu na vrijednost nekretnine u zalogu ne bi smio biti veći od 90 posto.

U okviru utvrđenih ograničenja bankama se dozvoljava da 20 posto stambenih i 10 posto nestambenih kredita odobre mimo navedenih ograničenja, na osnovi vlastite procjene. Prilikom odobravanja stambenih kredita blaži kriteriji vrijede prvenstveno za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe.

Ekspanzija kreditiranja uoči uvođenja mjera
U prva tri mjeseca 2025. isplaćeno je 5315 stambenih kredita, što je 29 posto više nego u istom razdoblju lani. Kako je prosječni kredit, uslijed rasta cijena nekretnina, narastao sa 105.400 na 123.000 eura, ukupno je isplaćeno 654 milijuna eura glavnice, što je 50 posto više nego prošle godine.

Ekspanziju kredita potaknula je najava Hrvatske narodne banke o uvođenju strožih kriterija za njihovo odobravanje, ali i povoljniji uvjeti kreditiranja u ovoj godini s obzirom na to da su mnoge banke uvele akcijske ponude s osjetno nižim kamatnim stopama.

Koga će zahvatiti mjere?
Novo ograničenje pogodit će one s nadprosječnim plaćama jer su dosadašnje mjere već strogo ograničavale kreditnu sposobnost potrošača s nižim plaćama.

Naime banke su dosad prilikom izračuna kreditne sposobnosti morale voditi računa o minimalnim životnim troškovima zaštićenim od ovrhe. Ovršni zakon određuje minimalni iznos redovnih primanja koji mora ostati nakon svih zaduženja, a određuje se prema prosječnoj plaći u Hrvatskoj.

Za primanja do visine prosječne plaće minimalno propisana životna osnovica iznosi tri četvrtine primanja, što znači da je iznos preostale četvrtine primanja maksimalan iznos dopuštenih zaduženja s obzirom na iznos primanja.

Ako je plaća iznad prosječne, minimalno propisana životna osnovica iznosi dvije trećine prosječne plaće.

Kako za 2025. u izračun ulazi prosjek od 1302 eura (prosječna plaća za razdoblje siječanj-kolovoz 2024. godine), prema kriterijima Ovršnog zakona potrošač se smije zadužiti maksimalno do četvrtine svojih primanja, odnosno za dio plaće iznad 868 eura.

Što se sve ubraja u dug potrošača?
Ukupan dug potrošača banci ključan je za izračun omjera DSTI, a on pokazuje koliki dio mjesečnog dohotka izdvaja za otplatu duga. U njega se uključuju sve nepodmirene obveze potrošača prema bankama iz ranije ugovorenih kredita, uključujući novi kredit koji namjerava podići, kao i sve ostale nepodmirene obveze prema drugim vjerovnicima, a koje su poznate banci.

Dug obuhvaća i korištenje prekoračenja po tekućem računu te kredite po kreditnim karticama, no ne uključuje mjesečnu potrošnju putem kartica s odgodom plaćanja (tzv. charge kartice). Ako se novim kreditom zatvara postojeći kredit ili druga obveza, obveze koje se podmiruju tim kreditom ne ulaze u izračun ukupnog duga.

Primjerice, ako vam mjesečna primanja iznose 1000 eura, ukupno kreditno opterećenje može biti maksimalno 250 eura.

Ako su vam pak primanja 1200 eura, mjesečna kreditna obveza može biti najviše 332 eura (1200 eura - 868 eura). U navedenom slučaju iznos mjesečne otplate duga u odnosu na dohodak (DSTI omjer) iznosi 27,67 posto, što pokazuje da je na toj razini dohotka postojeće ograničenje restriktivnije u odnosu na ono koje uvodi HNB (45 posto).

Izračuni pokazuju da će nove mjere pogoditi potrošače s mjesečnim primanjima iznad 1600 eura. Primjerice, potrošač koji je dosad primao 1700 eura mjesečno mogao je, uz poštivanje ovršnih kriterija, dobiti kredit uz mjesečnu ratu od 832 eura (DSTI omjer 48,9 posto), a ubuduće će ga moći dobiti uz maksimalnu ratu od 765 eura (DSTI omjer 45 posto).

Treba naglasiti da prilikom procjene kreditne sposobnosti banka uzima u obzir i druge elemente te ima diskrecijsko pravo odobriti kredit i mimo navedenih kriterija.