Na području naše županije malen je broj logopeda i duge liste čekanja za logopedski tretman. Niti Krapina, središte županije, donedavno nije imala logopeda, no stvari su se ipak počele mijenjati – Grad Krapina te općine Jesenje, Đurmanec, Petrovsko i Radoboj sklopili su sporazum o sufinanciranju rada logopeda u Dječjem vrtiću Gustav Krklec Krapina, čime je učinjen velik korak u brizi za najmlađe, odnosno osiguranje stručne pomoći u zajednici u kojoj žive, bez dugotrajnog čekanja i nepotrebnog putovanja.

U vrtiću je od 1. studenog prošle godine zaposlena logopedica Janja Klasić Klanjčić, mag. logoped, sveučilišna specijalistica rane intervencije u edukacijskoj rehabilitaciji, koja je provela logopedsku trijažu za svu djecu uključenu u predškolski program vrtića te program predškole, a obavljena je i trijaža petogodišnjaka koji nisu polaznici Programa predškole i ne pohađaju DV Gustav Krklec, u svrhu utvrđivanja jezičnogovornih teškoća za područje Krapine i okolnih općina. Procijenjeno je bilo 400 mališana, a kod gotovo polovice zabilježene su blaže ili teže jezičnogovorne ili komunikacijske teškoće, kaže logopedica Klasić Klanjčić. Ona u vrtiću radi svakog dana od 7 do 15 sati, a ponedjeljkom od 11 do 19 sati. U jednom tjednu na tretmanu je 70 mališana, a ostali su na listi čekanja te 15 – ak na praćenju i savjetovanju putem roditelja. Iako je ovo značajan iskorak, jedan logoped je još uvijek premalo, jer je iz godine u godinu sve više djece kod kojih se javljaju teškoće.

– Mislim da je tome razlog kombinacija više čimbenika. Ubrzaniji i rizičniji način života, a time i rizičnije trudnoće i porodi, manje vremena koje roditelji stignu posvećivati djecu, više tehnologije. Premalo se djeci tumači, objašnjava, razgovara, premalo se od njih i traži. No iz anamneza često se vidi problem rizičnih trudnoća i problematičnog poroda i to se odrazi na djetetov mozak. Ranije i nije bilo toliko aktualiziran taj problem, djecu su jednostavno 'bila zločesta' ili 'teže učila'. Bitno je istaknuti da je logopedski posao dugotrajan proces, za neku lakšu poteškoću potrebno je do 6 mjeseci rada, ako je dobra suradnja s roditeljima i ako rade prema uputama. Za autizam, mucanje, jezične teškoće tretman traje godinama i neke stvari se do polaska djeteta u školu ne mogu riješiti. Ima djece koja već imaju 6 godina, a tek s mojim dolaskom su uključena u tretman. Neki roditelji su tražili pomoć i ranije u vanjskim ustanovama, no stavljeni su na listu čekanja jer logopeda je premalo – ispričala je logopedica.

Ipak, stvari kreću najbolje, iako bi, smatra Janja Klasić Klanjčić, jedan grad poput Krapine trebao imati logopeda za predškolsku djecu, školskog logopeda i jednog vanjskog logopeda. No  ovo je velik korak, a roditelji, su prezadovoljni. – Suradnja s roditeljima je odlična, rade s djecom, trude se, slušaju upute. Tretmani su za roditelje besplatni. Dobro smo i opremljeni, iako još ponešto nedostaje, imamo dosta didaktičkih i dijagnostičkih testova, računalo, potrošni materijal za 'domaće zadaće' – kaže logopedica Janja Klasić Klanjčić.