U brestovečkoj osnovnoj školi u srijedu je održan stručni skup koji je okupio kuharice i kuhare zajedno s ravnateljima osnovnih škola s područja Krapinsko-zagorske županije koji su se dotaknuli teme prehrane školske djece.

– Ono što se postavlja kao pitanje, ono što je nama cilj, što je nama kvalitetno, zdravo i preporučljivo za djecu, nažalost ne slaže se s njihovim poimanjima što bi oni jeli. Budući da je u školama Koprivničko-križevačke županije već duže vremena praksa ujednačenih jelovnika cilj nam je poslušati njihova iskustva kako mijenjati te navike. Postavlja se pitanje kako zapravo mijenjati mentalitet djece koja su došla iz naših kuća i obitelji, gdje nažalost zdravu hranu ne dobivaju svaki dan, jer su naučili posve drugačije jesti i nas zapravo stavljaju pred gotov čin da ili ćemo im raditi ono što im u biti ne treba, ili neće jesti. To je jedno temeljno pitanje koje nas sve opterećuje u školama – potaknuo je pitanje problematike sastavljanja školskih jelovnika ravnatelj škole domaćina Zdenko Kobeščak.

Uslijedilo je predavanje gastro promotora Zlatka Sedlanića koji je zagorskim kuharicama i kuharima prenosio iskustva iz Koprivničko-križevačke županije koja već godinama ima isti školski jelovnik za svu djecu u svim školama na području županije.

– Tema je jako zanimljiva, jer u ovoj obrazovnoj ustanovi mi se trudimo, i kuharice i kuhari, ali mislim da je tu potrebna i jako velika podrška roditelja. Uz današnji užurbani život djeca su navikla jesti fast food hranu i sve što se naručuje iz obližnjih restorana i fast food lokala, to je njima jako fino, a to se primjećuje i u školi. Da im date pomfrit svaki dan, oni bi rekli da teta kuharica najbolje kuha, tako da mislim da bismo taj problem trebali staviti i pred roditelje kroz roditeljski sastanak da jednostavno potenciraju i pohvale tete kuharice i kuhare u školi kako se trude da bi zdravo jeli, da su tako nekad kuhale naše bake i mame. Nažalost, danas djeca u školi cijeli dan jedu samo suhu hranu. Znači, on pojede masno pecivo iz obližnje pekare, usput si uzme neki sendvić i kod kuće naruče pizzu. I onda imamo velik problem pretilosti jer je čak preko 30% pretile djece u Hrvatskoj – osvrnuo se na problem zdrave prehrane kod djece Sedlanić.

Potom su predstavnici zagorskih škola prenijeli iskustva iz svojih školskih kuhinja, kojima je svima zajedničko nastojanje da djeca jedu što kvalitetnije, raznovrsnije i zdravije. Drugu Malu školu za školske kuhinje zajednički su organizirali OŠ Stjepana Radića i Podravka uz potporu Krapinsko-zagorske županije. Ovakav tip stručnog skupa primjer je dobre prakse započet u Krapinsko-zagorskoj, a koji slijede i drugi krajevi „Lijepe naše“.