Kako se uspješno pripremiti za nove izazove na jesen posebno u svjetlu neočekivano visokih brojeva proširenosti virusa tijekom zadnja dva tjedna u Hrvatskoj. Zašto je došlo do velikog povećanja broja zaraženih i umrlih tijekom ljeta, te možemo li nešto naučiti iz toga? Imamo li dovoljno znanja i iskustva kontrolirati pandemiju do pronalaska cjepiva?

Pitanja su to koja postavlja znanstvenik Ivan Đikić u svojoj najnovijoj objavi koja se tiče priprema za jesen, a u kojoj razjašnjava zašto je došlo do povećanja broja zaraženih tijekom ljeta, naglašava važnost testiranja te donošenje dosljednih poruka Stožera.

Đikić vjeruje da ćemo, ukoliko se budemo na vrijeme pripremili i dosljedno pridržavali ovih bazičnih mjera, moći osigurati zdravlje, zaštititi socijalno ugrožene, potaknuti gospodarstvo, održati turizam i omogućiti neometano školovanje tijekom jeseni i zimi.

1. Donositi odluke na temelju točnih znanstvenih podataka, koji moraju biti kritično evaluirani.

2. Testirati više, brže. efikasnije i točnije te ciljano testirati definirane grupacije. Brža testiranja su važna za liječnike primarne prakse zbog diferencijalne dijagnoze s drugim respiratornim bolestima.

3. Donositi epidemiološke mjere na temelju transparentnih informacija te biti odgovorni za njihovu primjenu. Dati veće ovlasti i odgovornost regionalnim centrima javnog zdravstva.

4. Pripremiti i bolje povezati zdravstveni sustav - od liječničkih ordinacija, centara za testiranje do bolnica.

5. Povećati brigu o oboljelima (od tumora i drugih bolesti) unutar bolničkog sustava, te osigurati njihovu pravovremenu dijagnostiku i terapiju.

6. Uvesti pravilni program cijepljenja protiv gripe među zdravstvenim radnicima, rizičnim populacijama i drugim građanima.

7. Osigurati sigurno školovanje djece i studenta pravovremenim pripremama i preventivnim mjerama. Neophodno je uključivanje raznih struka u odluke o programu školovanja uključujući i roditelje. Pripremljenost programa koji se sada provode u školama u Njemačkoj su dobar putokaz.

8. Unaprijediti javnu komunikaciju Stožera. Jasno, iskreno i konzistentno komuniciranje odluka prema javnosti.

9. Potrebna je javna i činjenična kritičnost prema odlukama Stožera, te njihovo prihvaćanje odgovornosti zbog mogućih propusta i grešaka. Za političare, kao i za znanstvenike, treba vrijediti da su kritika i samokritika vrline, a ne slabosti.

10. Obrazovanje i motivacija građana da se pridržavaju mjera: održavanje distance, nošenje maski prema preporukama, osobna higijena, prijava prvih simptoma, pravovremeno testiranje, dodatna briga o bližima posebno o rizičnoj populaciji.

Cijeli tekst pogledajte OVDJE.