Hrvatska godišnje uveze sušenog povrća u vrijednosti 30 milijuna eura jer nema vlastite sušare koja bi zadovoljila potrebe prehrambene industrije, piše Danica.

Cijena sušenog povrća u Europi proteklih je godina porasla zbog pandemije i visokih ulaznih troškova te sve veće potražnje. To je na svojoj koži osjetila i koprivnička Podravka, najveći uvoznik sušenog povrća u Hrvatskoj.

Podravka godišnje, neslužbeno, troši oko 6500 tona sušenog povrća, za što treba više od 65.000 tona svježeg. Samo za Vegetu ide oko 3200 tona sušenog povrća: mrkve, pastrnjaka, krumpira, luka, celera i peršinova lista. Ništa od toga nije hrvatsko, tvrdi spomenuti portal.

Osim sušenog povrća, u svjetski poznat dodatak jelima još idu kuhinjska sol, pojačivači okusa, šećer, začini, kukuruzni škrob i bojilo riboflavin. Navodno je tek nešto šećera i soli nabavljeno u Hrvatskoj, piše Danica.