Kako će izgledati poslovni procesi u budućnosti zanima mnoge koji već sada promatraju upliv novih poslovnih modela i praksi na tržištu rada.O umjetnoj inteligenciji i radu na daljinu pjevaju već i ptice na grani, a uz bok im stoji četverodnevni radni tjedan kao i gig ekonomija koja, kako na regionalnom tako i na svjetskom tržištu, sve više cvate, piše Poslovni.

Predviđanja Svjetskog ekonomskog foruma govore da će automatizacija radne snage do 2027. godine ukloniti 83 milijuna radnih mjesta, ali i stvoriti 69 milijuna novih. Analitičko razmišljanje, kreativnost i fleksibilnost u poslovnom svijetu dobit će još više na važnosti, a najkonkurentnije tvrtke bit će one koje odluče prekvalificirati i unaprijediti postojeće zaposlenike. Rad od kuće u budućnosti bi mogao postati pravilo, a ne iznimka.

Isto vrijedi za svaku tehnološku revoluciju, objasnio je stručnjak za umjetnu inteligenciju Boris Debić koji je iz Googlea, kako kaže, de facto otišao u mirovinu, a Silicijsku dolinu zamijenio Zagrebačkom školom ekonomije i managementa gdje studente poučava AI-ju. “Kad se pojavio tkalački stroj, tisuće i tisuće prelja i manualnih radnika u tekstilu su izgubili poslove, a oni koji su održavali te strojeve dobili su posao.

Kad se pojavila digitalna revolucija, tvornice mehaničkih kalkulatora su otišle u propast”, kazao je pa se osvruo studiju na iz 2018. godine koju je naručila Međunarodna telekomunikacijska unija o globalnom uplivu umjetne inteligencije, a koju je proveo McKinsey Global Institute. “U posljednjih 30 godina, digitalna revolucija podignula je svjetski BDP na godišnjoj razini za 0,6 posto. Umjetna inteligencija u deset godina, od 2020. do 2030. podiže ga za 1,2 posto. Sto godina industrijske revolucije, od parnog stroja do raketnog motora, podignulo ga je za 0,3 posto.

To najbolje objašnjava globalni fokus na umjetnu inteligenciji. Umjetna inteligencija snizuje cijenu predviđanja, bilo da je riječ o tome što samovozeće vozilo mora napraviti u idućih deset sekundi, što banka mora napraviti s rizicima kojima je izložena pa do toga što je najbolji mogući odgovor na upit korisnika što rade veliki jezični modeli poput Geminija i ChatGPT-ja”, objasnio je Debić.

Prema istraživanju platforme za regrutiranje Scikey objavljenom 2022. godine, 82 posto ispitanih zaposlenika kazalo je kako više voli raditi na daljinu negoli na posao doći u ured, a 64 posto njih radeći od kuće iskusilo je veću produktivnost.

To su prepoznali i u osiguravajućem društvu Marsh, rekla je Antonia Filipović zadužena za pogodnosti zaposlenika. “Uveli smo rad od kuće jedan dan u tjednu. Svjesni smo da neki poslodavci nude više, ali specifičnost posla i potreba za sastancima nam ovo uvjetuju. Vjerujemo da je ipak odlična opcija da je to baš petak i da se zaposlenici ipak s manje stresa uvode u vikend”, istaknula je.

Do 2030. godine 79 posto poslodavaca smatra da će većina tvrtki uvesti četverodnevni radni tjedan uz istu plaću.

Rezultati najvećeg svjetskog istraživanja učinkovitosti četverodnevnog radnog tjedna koje je s partnerima 2022. godine proveo think tank Autonomy pokazalo je da se zaposlenicima tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju nakon uvođenja četverodnevnog radnog tjedna tjelesno i mentalno zdravlje poboljšalo, da osjećaju veću ravnotežu između poslovnog i privatnog života te da su manje iscrpljeni od posla, a ta su se poboljšanja održala i godinu dana nakon provedenog istraživanja.

Menadžeri i izvršni direktori 28 organizacija također su potvrdili da je četverodnevni radni tjedan pozitivno utjecao na njihovu tvrtku. Fluktuacija osoblja pala je u 50 posto organizacija, gotovo trećina njih izjavila je da je četverodnevna radna politika značajno poboljšala zapošljavanje u njihovim firmama, a 82 posto prijavilo je korisne učinke takvog radnog modela na dobrobit osoblja.

Iako rezultati istraživanja ohrabruju na izmjenu tradicionalne radne dinamike, prelazak na četverodnevni radni tjedan ovisi i o situacijskim čibenicima koji nisu jedanko primjenjivi na svaku kompaniju, piše Poslovni.