Zanimljivo je kako je  u 2011. u zagorsku infrastrukturu bilo investirano 57 milijuna kuna, 2012. 82, 5 milijuna kuna, a dokraja 2013. planira se uložiti čak 600 milijuna kuna.

Gradnja brze ceste Popovec – Marija Bistrica – Zabok sa spojem na Breznički Hum napokon je počela. Radove izvodi tvrtka Viadukt i cilj je ove Vlade da do kraja mandata brzu cestu dovede do Zlatar Bistrice, dok bi u drugom mandatu brzu cestu i završili – optimistično je najavio zagorski saborski zastupnik iz redova SDP-a Željko Kolar. 

Istaknuo je kako se nije radila prevelika pompa sa svečanim otvaranjem radova, jer su ti radovi već odavno trebali početi, a otvarani su za vrijeme HDZ-ove vladavine 2 puta. Kritiziravši bivšu HDZ-ovu vlast naglasio je kako nije bilo političke volje, ali i sposobnosti da se u Zagorju nešto napravi.
 
-Tvrde da su pripremali projekte. Par zar su projekte pripremali 8 godina, koliko su bili na vlasti? Nisu realizirali niti jedan ozbiljan infrastrukturni projekt, osim rekonstrukcije državne ceste D24  kroz Konjščinu, Hraščinu i Budinščinu  - rekao je zastupnik Kolar, dodavši kako je zadnja ozbiljna investicija u Zagorje bila gradnja OB Zabok koja je dogovorena s Račanovom Vladom.

Brza cesta s pet izlaza

Gradi se prva dionica brze ceste od čvora Andraševec (Bračak) do raskrižja Mokrice (spoj na D307 i na autocestu A2 - čvor  Zabok), ukupne duljine cca. 5,2 km. Čvor Andraševec omogućuje direktan pristup na bolnicu Bračak, te spoj niza naselja uz postojeću D24 na brzu cestu. U okviru priključka potrebno je izgraditi most «Bračak» dužine cca. 272 m na izmještenom dijelu županijske ceste ŽC2197, kojim se prelazi preko rijeke Krapine, željezničke pruge te državne ceste D24.

Neposredno nakon čvora Andraševec  projektiran je vijadukt «Babići» dužine cca. 211,72 m kojim trasa brze ceste prelazi preko željezničke pruge i ŽC2197 koja spaja Zabok i Oroslavje. Brza cesta imat će pet izlaza, na Bračak, dva u Bedekovčini, jedan u Poznanovcu i Zlatar Bistrici. Dakle, spajat će industrijska zone.

-Najočekivanija cesta u Krapinskoj županiji zasigurno je  paralelna cesta Zabok – Krapina., ukupne duljine, 13, 1 km. Gradnja je podijeljena u tri dionice. Ishođena je građevinska dozvola, no nije otkupljen dovoljan broj parcela Vjerujemo da ćemo do proljeća uspjeti riješili 30 posto trase čime bi se stekli preduvjete za raspisivanje natječaja za prvu fazu od 6 km, ali sve ovisi o dinamici otkupa zemljišta – rekao je član Uprave Hrvatskih cesta Jurica Krleža. 

Od kapitalnih projekata u planu izvanrednog održavanja su  D35 od Švaljkovca prema Kuzmincu, tzv. Titova magistrala od Dubrovčana do Risvice, spojna cesta između D1 i D37 tzv. poznata obilaznica Đurmanec kako bi se rasteretio teretni promet iz kamenoloma Gorjak, cesta Valentinovo – Krapina…  Radovi na cesti Marija Bistrica – Kašina kasne zbog klizišta koji nije bio predviđen u projektu, no cesta je prohodna, a planira se završiti do kolovoza. Sanira se i Zagorska magistrala čiji bi radovi trebali završiti u travnju.

Manjkavi projekti

Prijašnji projekti bili su manjkavi, da ne kažem katastrofalni, tvrdi Krleža, što je i usporilo dinamiku radova. U 2012. ugovoreno je ukupno 305milijuna i 500 kuna radova na području Krapinsko- zagorske. Veći dio planiranih radova trebao bi se realizirati u 2013. godini, a jedan mali dio u 2014. U planu za cestovnu izgradnju u 2012. još je 120 milijuna kuna.

Nedostaju tek dva - tri kapitalna projekta koji su morali na izmjenu i dopunu projektne dokumentacije. Naš plan u  2012. trebao je biti  600 milijuna kuna za cestovnu infrastrukturu. Nadamo se da ćemo pripremom još nekih projekata u 2013 taj plan završiti s tih 600 milijuna kuna – najavio je član Uprave Hrvatskih cesta Jurica Krleža. Ogromna je to razlika zaključio je SDP-ov zastupnik Kolar navodeći kako je u 2011. u Zagorje bilo investirano 57 milijuna kuna, 2012. 82, 5 milijuna kuna, a 2013. planiraju završiti sa 600 milijuna kuna.