Još vam jednom želimo sretan Božić, blagdan Kristova rođenja. Donosimo i poruku preč. Domagoja Matoševića, rektora Svetišta MBB-e.

''Ove godine slavimo jedan jako zanimljiv i poseban jubilej. Osamsto je godina od kako je u malom i siromašnom selu Greccio sv. Franjo po prvi puta postavi  žive jaslice. Želio je u stvarnosti prenijeti svoje duhovno raspoloženje koje se oduševljavalo istinom da je Bog postao čovjekom. Želio je doživjeti Betlehem sasvim neposredno i tu radost priopćiti svim svojim prijateljima. Franjo je bio očaran činjenicom da je Bog istinski postao „Emanuel“ to jest Bog-s-nama, od kojega nas sada ne dijeli nikakva ograda visočanstva i daljine. Sada možemo bez straha Bogu reći ti i s njim možemo biti na ti.

Osamsto godina vjernici s velikom pažnjom i ljubavlju postavljaju jaslice na različita mjesta. Obično se to čini u krugu obitelji, a posebna radost uočava se kod djece.

Mnogi su duhovnici pozivali da se zastane kod jaslica i razmatra nad svakom pojedinom figurom. Zanimljivo je kako svaka figura sa sobom nosi određenu duhovnu poruku, a na osobiti način su to životinje koje su s razlogom postavljene oko Isusa, Marije i Josipa. Hajdemo se sada malo zaustaviti nad porukom životinja koje su prikazane u jaslicama.

Započet ćemo od vola. Njegova se figura vezuje uz mir. Vol je strpljiv, dobrohotan i smiren. Izuzeto je jak, ali svoju snagu koristi za nešto što je korisno i dobro. Legenda kaže da je vol grijao maloga Isusa svojim dahom. Mir je ono što nas istinski grije i daje sigurnost. Ali vol ima još jednu lijepu karakteristiku: radin je. Ne buni se protiv jarma, vuče natovarena kola i poslušan je svome gazdi. Usudimo se pitati: što bismo mogli naučiti od vola? Možda da budemo mirotvorci i radini.

Figura magarca vezuje se uz radost. Mi obično, pogrešno, kažemo da je magarac glupa i tvrdoglava životinja, ali on ima jednu lijepu karakteristiku: zadovoljava se malim i zna se radovati svakoj maloj pažnji. Što možemo naučiti od magarca? Možda da znamo cijeniti male životne stvari i njima se istinski radovati. Magarac nas uči da ne budemo megalomani u svojim zahtjevima, nego da prihvatimo jednostavan i običan život kao mjesto radosti i ostvarenja.

Jaslice su nezamislive bez ovaca i pastira. Ovca se u biblijskom tumačenju uvijek vezivala uz povjerenje jer ona ide za glasom svoga pastira, slijedi ga, ima povjerenja u njega. Svjesna je da joj pastir pruža zaštitu i pomoć te da je bez njega izložena opasnostima. Što možemo naučiti od ovce? Možda da imamo više povjerenja u našeg dobrog Pastira, ali i ljude te da pazimo da ne izigramo tuđe povjerenje.

Sestro i brate, kada ćemo ovih dana postavljati naše jaslice sjetimo se da nam svaka figura nešto duboko poručuje, a iznad jaslica su uvijek anđeli koji nam govore: ''Slava Bogu na visini, a na zemlji  mir ljudima miljenicima njegovim''. Sretan i blagoslovljen Božić želi vam Domagoj Matošević, rektor Svetišta MBB.''