Željko Vincelj nakon što je odradio pola mandata (i to aktivno) u Saboru kao saborski zastupnik HNS-a, a kako nije dobio ni bitku u utrci za krapinskog gradonačelnika na prošlogodišnjim lokalnim izborima, ostao je nezaposlen.

Doduše, formalno mu je tekao radni staž i primao je saborsku naknadu još šest mjeseci, kako ga i slijedi po zakonu, a pravo na tu naknadu isteklo mu je 20. studenog prošle godine.

Posao je aktivno tražio, a početkom ove godine posao je konačno i dobio. Zaposlio se u Zagorskom vodovodu, na mjesto pomoćnika direktora za odvodnju. Vincelj kaže da se javio na natječaj kojeg je Zagorski vodovod raspisao u siječnju, a spekulacije da ga je na tu funkciju doveo njegov stranački šef Anđelko Topolovec čija je stranka u aktualnoj županijskoj vlasti, odbacuje.

Na pitanje je li to radno mjesto novo ili izmišljeno za njega, odgovorio je kako je Zagorski vodovod u sistematizaciji predvidio to mjesto godinu i pol dana prije. Takva kuolarska naklapanja mu je uopće glupo komentirati, dodao je.

Ruže i trnje

Željko Vincelj, inače je predsjednik GO HNS-a Krapina, te bivši predsjednik Županijske organizacije stranke, a njegova je poslovna karijera jedno vrijeme išla 'down'. Taj diplomirani ekonomist jedno je vrijeme bio zaposlen u tvornici stakla Straža u Humu na Sutli.

U prosincu 2000. godine temeljem političke odluke tadašnje krapinske koalicijske vlasti HNS-SDP-HSS zapošljava se na mjesto direktora krapinskog komunalnog poduzeća Krakom, a ujedno je obavljao poslove direktora pekarskog poduzeća Pekom.

S te funkcije ga smjenjuju, kako je tada obrazloženo, zbog nepoštivanja društvenog ugovora o nabavi roba i usluga te zbog neprovođenja odluke Skupštine, a smijenjen je pod točkom dnevnog reda razno. Bilo je to 2006. godine, a Vincelj je pojasnio kako se to dogodilo zbog promjene gradske vlasti u zagorskoj metropoli, kada HDZ dolaskom na vlast miče nepodoban kadar.

Premještaju ga na drugo radno mjesto, rukovoditelja financijske službe u istom poduzeću. Kako je Vincelj ušao u Sabor kao zagorski zastupnik HNS-a poslao je službeni dopis upravi Krakoma kojim je objasnio da ide u Sabor i da mu se po nekoj standardnoj političkoj praksi nakon završetka mandata omogući povratak na staro radno mjesto.

Iz Krakoma je dobio odgovor kako to nije zakonski obavezno i ponudili mu da potpiše sporazumni raskid ugovora ili da da otkaz.

Odlučio se za drugu soluciju i dao otkaz. Bilo je to u veljači 2008. godine. Prije desetak godina zakon je točno regulirao da je nakon obnašanja funkcije saborskog zastupnika obveza poslodavca da vrati takvu osobu na njegovo prvobitno radno mjesto, dok to sada ovisi o volji poslodavca.