Bivša Miss Universe Hrvatske Arijana Podgajski, rodom iz Krapine u ekskluzivnom razgovoru za Zagorski list i Zagorje.com osvrnula se na svoj današnji život te na iskustva koja su uslijedila nakon osvajanja titule. Govorila je o tome kako danas izgleda njezina svakodnevica, čime se bavi te na koji način gleda na razdoblje koje joj je donijelo javnu prepoznatljivost i brojne nove prilike.

ZL: Za početak, prošle su četiri godine od osvajanja titule Miss Universe Hrvatske. Kako danas
izgleda vaš život u odnosu na to razdoblje?

Arijana: Život mi danas izgleda poprilično slično. Naravno još uvijek je tu fakultet, privatne obveze i vrijeme s obitelji i prijateljima. Razlika je u tome što sada imam više slobodnog vremena jer više nemam obveze vezane uz Miss Universe i sve je nekako opuštenije.

ZL: Koliko vam je ta titula otvorila vrata u poslovnom smislu?

Arijana: Otvorila mi je vrata u smislu da te ljudi više primijete i postaneš im zanimljivija. Zbog toga je lakše doći do prvog kontakta. No dugoročno, titula sama po sebi nije presudna. Moraš imati znanje, stav i nešto konkretno iza sebe. Također, mislim da kod nas Miss Universe nije toliko cijenjen kao vani, pa možda ni prilike nisu na razini kakvu ljudi očekuju.

ZL: Što vam je to iskustvo dugoročno donijelo, a što možda nije ispunilo vaša očekivanja?

Arijana: Donijelo mi je puno u smislu iskustva, vidljivosti i osobnog razvoja. Naučila sam kako se nositi s različitim situacijama i pritiskom, ali sam brzo shvatila da sama titula nije dovoljna ako je ne znaš dugoročno iskoristiti. Na kraju shvatiš da titula može otvoriti vrata, ali te ne može definirati.

ZL: Koje ste najvažnije lekcije naučili tijekom tog razdoblja koje danas primjenjujete u karijeri?

Arijana: Naučila sam ostati svoja i ne prilagođavati se svemu oko sebe samo da bih se uklopila. Isto tako, shvatila sam koliko je važno imati vlastiti stav, ali i znati prepoznati kada treba poslušati savjet iskusnijih. I možda najvažnije da prilike same po sebi ne znače puno ako ih ne znaš prepoznati i iskoristiti u pravom trenutku.

ZL: Čime se trenutačno najviše bavite i na kojim projektima radite?

Arijana: Trenutačno sam najviše fokusirana na završetak fakulteta, s obzirom na to da sam na četvrtoj, završnoj godini na ZŠEM-u. To mi je prioritet, a paralelno sam otvorena i za projekte i suradnje koje se mogu uklopiti uz to.

ZL: Gdje vidite sebe u idućih pet godina u poslovnom smislu?

Arijana: Ne volim se strogo ograničavati konkretnim planovima jer sam kroz iskustvo naučila da nikad ne znamo što nam život nosi. S obzirom na to da završavam ekonomiju, to je svakako područje u kojem se vidim, ali ne želim si zatvarati vrata za neke druge prilike. Sigurna sam da se ne vidim u nečemu statičnom i monotonome, nego u dinamičnijem okruženju gdje imam prostor za razvoj, pa vjerujem da će se kroz iskustvo iskristalizirati ono što mi najviše odgovara.

ZL: Jednom ste javno izjavili da nikad ne prilazite prvi muškarcu. Vrijedi li to i danas i zašto?

Arijana: I dalje vrijedi. Smatram da je to uloga muškarca i meni osobno to više odgovara. Ne radi se o tome da ne bih mogla, nego jednostavno nije u skladu s mojim načinom razmišljanja i onim što smatram ženstvenim. Vjerujem da muškarac koji je stvarno zainteresiran neće imati problem napraviti prvi korak.

ZL: Je li vam se ikad dogodilo da požalite što niste napravili prvi korak?

Arijana: Ne, nikad. Smatram da ako je nešto trebalo biti, dogodilo bi se i bez toga jer muškarac koji želi to će i pokazati.

ZL: Na društvenim mrežama se može primijetiti da često putujete. Imate li neko putovanje koje vam je posebno ostalo u sjećanju?

Arijana: Svako putovanje nosi svoju priču, ali ako bih morala izdvojiti jedno, to bi bio Pariz. Možda zato što sam od njega najmanje očekivala. Toliko je populariziran i prisutan svugdje da sam imala dojam da me ne može posebno iznenaditi, a čula sam i dosta podijeljenih mišljenja prije odlaska. Međutim, mene je potpuno osvojio, od atmosfere do ljudi, sve mi je bilo jako lijepo. Upravo zato mi je ostavio poseban dojam i definitivno mi je jedan od dražih gradova.

ZL: Uz sve obveze, koliko često uspijevate boraviti u Zagorju i koliko vam znači vratiti se kući nakon svih putovanja?

Arijana: U Zagorje dolazim otprilike dva puta mjesečno i obično ostanem nekoliko dana, ovisno o obvezama. Kako je blizu Zagreba, stvarno mi nije problem doći. Uvijek se rado vraćam jer me tamo čekaju mama, životinjice i meni dragi ljudi, pa mi to vrijeme puno znači i trudim se iskoristiti ga što kvalitetnije.

ZL: I za kraj, što biste poručili djevojkama koje se boje prijaviti za Miss Universe. Kako da prevladaju strah i naprave prvi korak?

Arijana: Strah je potpuno normalan i svi ga imamo, samo ga neki lakše ignoriraju. Iskreno, ni ja danas ne znam kako sam to tada uspjela, ali znam da nisam previše razmišljala nego sam jednostavno napravila taj prvi korak. Najbitnije je ne čekati da strah nestane, nego napraviti nešto unatoč njemu. Na kraju najčešće žalimo za stvarima koje nismo pokušali. Svako iskustvo nešto donese, čak i ako shvatiš da to nije za tebe.