U skoro vrijeme planira se uvođenje obveznih, za građane besplatnih, općih sistematskih pregleda, kako bi se na vrijeme otkrile bolesti i time spasili brojni životi, ali i povećala kvaliteta zdravog života građana.

Potvrdio je to ministar zdravstva Vili Beroš. - Da bi zdravstveni sustav mogao adekvatno odgovarati na sve izazove, da bi pacijenti imali veće šanse za izlječenje, najvažnije je rano otkrivanje bolesti - navodi Beroš i dodaje da, osim što bi bili zdraviji, postigla bi se veća racionalizacija troškova, a raspoloživa sredstva usmjerila bi se na dobivanje boljih ishoda liječenja, što je upravo jedan od ključeva zdravstvene reforme.

Kako doznaje i piše Jutarnji list, riječ je paketu reformskih mjera koje se odnose na preventivu, u sklopu kojih Ministarstvo zdravstva pokreće sistematske preglede za sve građane koji će se ciljano provoditi po dobnim skupinama i spolu, a obavljati se ili jednom godišnje ili jednom u dvije godine, ovisno o dobnoj skupini.

Uz navedene sistematske preglede koji će biti organizirani u okviru jednog dana, bez potrebe za dugim izostancima s posla ili čekanjima unutar sustava, novost je i mogućnost da pacijent ocijeni pregled.

Odluku će u skoro vrijeme donijeti struka, uz Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), koje bi preglede financiralo u okviru zdravstvene zaštite, a trenutno se radi i na sastavljanju obuhvata pregleda na osnovi najčešćih zdravstvenih potreba koje imaju svi naši građani, piše Jutarnji list.

Pregledi bi, dakle, bili besplatni ali i obvezni te će se koristiti i kao prikaz aktualnog stanja zdravlja nacije. Nažalost, Hrvatska u odnosu na prosjek EU trenutno ima loše rezultate, tako da naše loše navike direktno utječu na narušavanje zdravlja. Primjerice, u odnosu na EU u kojoj su prehrambeni rizici na 17 posto, kod nas su na 22.

Tri posto imamo više pušača od prosjeka EU, zrak nam je dva posto onečišćeniji, a po konzumiranju alkohola u europskom smo prosjeku. Ne stojimo dobro ni po pitanju debljine, pa čak 65 posto Hrvata ima povišen BMI (indeks tjelesne mase) dok ga u Europi ima 53 posto stanovnika.

Prema ovome, reforma zdravstva počiva na zaokretu prema prevenciji te, osim sistematskih pregleda, uključuje i jačanje trenutnih nacionalnih preventivnih programa kroz reviziju postojećih i uvođenje novih, kao i nove programe u školama i vrtićima kojima je zadatak dodatno poticati brigu o zdravlju od najranije dobi, javlja Jutarnji.