Autor: Mirela Lilek

Novi vlasnik staroga dvorca, znanstvenik i poduzetnik hrvatskog podrijetla Janko Mršić-Flögel, koji je svoju prvu kompaniju otvorio kada mu je bilo 17 godina, danas je direktor primijenjene tehnologije londonskog BBC-a.BBC-jev direktor otvara informatički institut u Začretju

Tridesetak kilometara od Zagreba prema Kumrovcu, od tridesetih godina prošloga stoljeća do nedavno zjapio je prazan i poluuništen dvorac Sv. Križ Začretje. Mještani Začretja, mjesta uz grad Zabok, tek su nagađali u što će dvorac pretvoriti njegov novi vlasnik, kojega su prvi put vidjeli prije dvije godine kako se mota po zapuštenom hrastovom perivoju s dva jezera.

Novi vlasnik staroga dvorca s početka 17. stoljeća, znanstvenik i poduzetnik hrvatskog podrijetla Janko Mršić-Flögel, koji je svoju prvu kompaniju otvorio kad mu je bilo 17 godina, danas je direktor primijenjene tehnologije londonskog BBC-a. Plan mu je stari, u dijelovima posve urušeni dvorac, pretvoriti u Institut za informatičke inovacije. Riječ je, objašnjava Mršić vodeći nas dvorcem, o razvojno-istraživačkoj instituciji, prvoj takve vrste u Hrvatskoj, za proučavanje i širenje upotrebe informatičkih sustava.

Janko Mršić-Flögel, sin prvoga hrvatskog ministra vanjskih poslova, utemeljitelj je Dynamical Systems Research Ltd., bio je uključen u prve SMS-usluge, autor je brojnih patenata koji se odnose na interaktivnu televiziju, mrežne servere, geo-lokaciju i bežične podatke, ujedno je koautor popularnog sustava za mobilne slikovne poruke. U Hrvatsku se odlučio vratiti iz Velike Britanije, gdje je bio i docent na londonskom sveučilištu na kojem je osnovao studij za multimedijske sustave.

Dvorac, čiji su prvi vlasnici bili grofovi Keglević, a zatim Vraniczany, propadao je zbog zuba vremena, ali i različitih vlasnika koji su njegov unutarnji izgled mijenjali ovisno o vlastitoj struci i ideji. Tako je dvorac Začretje u tri bivše države bio u vlasništvu škola, njemačke vojske, Narodnooslobodilačke vojske, Doma kulture, pa opet škole, da bi parceliranjem posjeda njegovi dijelovi dopali u ruke lokalnoj poljoprivrednoj zadruzi, firmama poput Tehnike ili Zvireka, ali i Masaže i Brice.

Njegova obnova počela je 2002. kad je vlasništvo nad dvorcem površine 2500 četvornih metara i vanjskim prostorima pripalo Janku Mršiću. »U obnovu sam dosad uložio milijun eura«, kaže vlasnik čiji je dvorac dijelom uređen i namješten.

U ostatak opreme planira potrošiti još gotovo 600 tisuća kuna kako bi na proljeće Institut mogao početi s radom. U njemu će biti zaposleno pedesetak mladih znanstvenika, no uz primarnu funkciju, bit će otvoren za organizaciju kulturnih i znanstvenih sadržaja. Mršićeva majka, sveučilišna profesorica Mirna Flögel vodi u dvorcu kulturne večeri, organizira koncerte, izložbe...

»Obnova dvorca proklamira ciljeve Vlade, jer uz to što se spašava spomenik kulture, rekonstruirani dvorac imat će turistički značaj, a otvarat će mogućnosti i za međunarodnu suradnju«, ističe Mršić-Flögel. Dvorac ima i svoje "pomagače" okupljene u Udruzi prijatelja dvorca osnovane 2003. Pomažu mu Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Agronomski fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet te općina Začretje.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odlučilo je Mršićev projekt uvrstiti među tri najviše sufinancirana projekta toga ministarstva. Pomoći će mu s tri i pol milijuna kuna, no Mršić tvrdi da će se Institut početi sam financirati već za tri godine.

»Projekt Instituta za informatičke inovacije neka bude primjer ostalim znanstvenicima povratnicima da u Hrvatskoj imaju šanse ostvariti svoje zamisli«, izjavio je ministar znanosti Dragan Primorac tijekom posjeta dvorcu prošli tjedan.

Izvor: Vjesnik