Na ovogodišnju Svetkovinu Majke Božje Bistričke, kod misa u 11 i 18 sati predstavljen je Grb Bazilike Majke Božje Bistričke, kao jedan od vanjskih znakova. Time bistrička Bazilika nakon 103 godine dobiva svoj Grb koji će biti istaknut na nekoliko mjesta u Bazilici, a koristit će se i još nekim svečanim prigodama.

Grb je izradio vlč. mr. Tomislav Hačko, pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije. Prema tumačenju grba, u središtu plavoga štita nalazi se prikaz čudotvornog kipa Majke Božje Bistričke. Marija je prikazana frontalno, u svom tradicionalnom i prepoznatljivom ruhu, držeći dijete Isusa na desnoj ruci. Crna boja lica Isusa i Presvete Bogorodice vjerno odražavaju izgled drvenog kasnogotičkog kipa iz 15. stoljeća, koji je kroz povijest bio skrivan i ponovno nalažen, i koji se nalazi u središtu zavjetnoga oltara kojeg je 1715. godine podigao Hrvatski sabor.

Isus i Marija na glavama imaju krune kojima su okrunjeni u jubilejskom slavlju o 250. obljetnici svetišta Majke Božje Bistričke, a svečanost krunjenja kipa Majke Božje Bistričke odvijalo se prigodom hodočašća vjernika Zagrebačke nadbiskupije 7. srpnja 1935. godine. Marija je odjevena u bijeli plašt, simbol čistoće i čvrstoće, dok Isusovo ruho na sebi sadrži prikaze elemente hrvatskog identiteta: šahovnicu, koja označava neraskidivu vezu hrvatskog naroda s Isusom i Majkom Božjom, te stilizirani detalj licitarskog srca koje je tradicionalni simbol ne samo Marije Bistrice kao mjesta tradicije, već i topline hrvatskog srca koje se utječe Gospodinu po zagovoru Majke Božje. Također, tim elementom ističe se i status Marije Bistrice kao marijanskog nacionalnog svetišta. Iza štita nalaze se oznake koje označavaju čast manje bazilike (umbraculum, ukršteni zlatni i srebrni ključ), titulu koju je ovom svetištu dodijelio papa Pio IX. dana 4. prosinca 1923., te povezanost bazilike i Petrova nasljednika.

Ispod štita, na bijeloj traci, ispisano je geslo na latinskom jeziku: ''Ave Maria''. Natpis je to koji se nalazi na samom oltaru, odmah ispod kipa Majke Božje, ali i iznad ulaza u baziliku. Čitajući grb u cjelini jasno se poručuje da u Mariji prepoznajemo Isusovu i našu Majku, ali i Kraljicu Hrvata kojoj se molimo da umnoži našu vjeru, učvrsti ufanje, obrati sve izgubljene i da nas preporuči svome Sinu. 

Jedna od 12 manjih bazilika u Hrvatskoj 

Inače, naslov basilica minor koji rimski prvosvećenik dodjeljuje crkvama istaknute povijesne, arhitektonske i pastoralne važnosti, ne označava samo pasivno priznanje, već živu zadaću i odgovornost za sadašnjost i budućnost opće, ali i mjesne Crkve. U Hrvatskoj postoji 12 takvih Bazilika, najmlađa je ona u Hrvatskom nacionalnom Svetištu Sv. Josipa u Karlovcu, koja je taj naslov dobila ove godine, a najstarija je Katedrala sv. Stošije u Zadru iz 1867. godine. Nakon nje po starosti dolazi Katedrala sv. Jakova u Šibeniku iz 1895., a treća je po starosti Bazilika MBB, koja je tu titulu dobila spomenute 1923. godine, pa ove godine slavi 103 godišnjicu dobivanja te titule.  

Dodjela naslova manje bazilike sa sobom donosi, uz određene obaveze, i određena prava, liturgijske povlastice i insignije te posebne oproste za vjernike koji ih pohode. Sve to definirano je postkoncilskim dokumentima Svete Stolice, a posebno dekretom Kongregacije za obrede (Domus Dei, 1968.) te dekretom Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu  sakramenata De titulo Basilicae Minoris od 9. studenoga 1989. godine.