Ako ga ne drže u čarapi, a plaće i ostala službena primanja u pravilu idu preko računa, građani sve skuplje plaćaju dostupnost vlastita novca. Osim naknada za vođenje računa i raznih paketa, banke masovno uvode i naknade za podizanje gotovine s vlastitih računa, piše N1 info.

Nakon što je to još u rujnu 2019. učinila Zaba, a poslije i OTP i PBZ, od 1. ožujka naplaćivat će je za POS uređaje i HPB, a od 1. travnja za podizanje gotovine s tekućih računa i Sberbank zaračunava tri kune po transakciji. Osim na bankomatima, naknadu neće naplaćivati na prodajnim mjestima Tiska i Tisak Medije.

Izuzetak su i isplate kredita i depozita s računa, isplate u stranoj valuti, iznosi do 100 kuna, podizanje novca s multivalutnog tekućeg računa uz koji nije izdana debitna kartica, s multivalutnog žiroračuna, računa posebnih namjena u kunama, računa osoba bez poslovne sposobnosti te skupina klijenata za koje djelatnici u poslovnici procijene da se iz objektivnih razloga ne mogu služiti bankomatom; zbog dobi, bolesti, smanjene pokretljivosti, invalidnosti ili nekog sličnog razloga.

Banka poskupljuje i ostale naknade u poslovanju s fizičkim osobama; naknada za vođenje multivalutnog tekućeg računa njihove će klijente umjesto dosadašnjih 10 kuna, stajati 14 kuna mjesečno, a cijene “paketa” usluga ne mijenjaju se. U Zabi je naknada za gotovinske isplate s kunskih računa do iznosa od 500 tisuća kuna iznosila 1,95 kuna po transakciji, a za veće iznose – 0,3 posto.

Od 1. ožujka povećavaju je na tri kune po transakciji, a uvode i takvu naknadu za korisnike paketa računa koji su dosad bili izuzeti: oni će plaćati dvije kune po nalogu. Naknade ne naplaćuju za iznose veće ili jednake 10.000 kuna te s računa za zaštićena primanja i s računa osoba pod skrbništvom.

Zaba poskupljuje i naknade za podizanje novca na bankomatima drugih banaka, kao i na bankomatima u inozemstvu, za prebacivanje novca s računa na račun u drugoj banci, s 20 na 40 kuna povećavaju cijenu zamjene kartice nakon gubitka ili krađe, a bitno povećavaju i cijenu najma sefova.

OTP isplatu s kunskog računa fizičke osobe na šalteru naplaćuje najviše – čak četiri kune po transakciji, do iznosa od 500 tisuća kuna. Isplate sa zaštićenih i skrbničkih računa ne dira ni OTP, kao ni iznose manje od 100 kuna.

PBZ je naknadu za podizanje gotovine uveo u listopadu prošle godine i naplaćuje je tri kune po transakciji za iznose od 100 kuna do 5000 kuna, dok za veće iznose ne naplaćuje naknadu, kao i sa zaštićenih i računa pod skrbništvom te računa maloljetnika. Tad je povisio i naknadu za vođenje računa u kunama; s 4,9 do sedam kuna mjesečno na 6,3 do devet kuna, a za umirovljenike s 2,45 do 3,5 kuna na 3,15 do 4,5 kuna mjesečno, piše Večernji list.

HPB još nije uveo naplatu podizanja gotovine s računa u poslovnici, ali je od 1. ožujka uvodi za podizanje debitnom karticom na EFTPOS uređajima u poslovnoj mreži banke i poslovnih partnera; Hrvatske pošte i Fine, u iznosu 1,2 posto vrijednosti transakcije. Kažu da naknadu uvode zbog troškova sustava poslovne mreže ugovornih partnera.

Erste banka je naknade poskupila prošlog listopada, za vođenje transakcijskih računa, kad je, primjerice, naknadu za vođenje tekućeg računa povećala s 10 na 12 kuna mjesečno, a deviznog ili žiroračuna sa šest na 12 kuna, no istodobno je smanjila naknade za online bankarstvo. Ne naplaćuje podizanje gotovine u poslovnicama banke, niti to ima u planu za neko buduće razdoblje.