Monografija otkriva niz zanimljivih činjenica, poput one da je autohtona zagorska sorta Stara krapinska belina, roditelj Chardonnaya, jedne od najraširenijih, najpoznatijih i najpopularnijih svjetskih sorti, a ujedno i roditelj preko 70 drugih sorti na svijetu, zbog čega su je i neki istraživači prozvali Cassanova među sortama.

Zanimljiv je podatak da je jedini primjerak Stare krapinske beline pronađen u dvorištu rodne kuće dr. Ljudevita Gaja u Krapini. Također, u monografiji je opisan i Sokol, autohtona sorta klanječkog vinogorja od koje su vino radili franjevci, a koja je revitalizirana iz srednjevjekovnih vinograda hrvatskog bana Sigismunda Erdodya.

Krapinsko-zagorska županija prepoznala je važnost očuvanja autohtonih sorti vinove loze na svom području te je s Agronomskim fakultetom iz Zagreba pristupila provedbi i financiranju znanstveno-stručnog projekta „Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze  Hrvatskog zagorja”(jesen 2006.– ljeto 2016.), u što je Županija uložila financijska sredstva u iznosu 672.625,00 kn. Genetsko, ali i kulturno nasljeđe zagorskih autohtonih sorata bilo je na rubu nepovratnog nestajanja.

Nakon provedene I. faze ovog projekta te identificiranih prvih autohtonih sorti vinove loze, pripremljen je kvalitetan sadni materijal i posađen je pokusni vinograd koji je dao i prva vina tih, gotovo zaboravljenih sorata. Pronađene i identificirane autohtone sorte uvrštene su na listu preporučenih sorata vinove loze za vinogradarsku podregiju Zagorje - Međimurje, te su detaljno opisane u monografiji.

U suradnji s tvrtkom Trgocentar d.o.o. iz Zaboka podignut je matični nasad za proizvodnju plemki autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja, kako bi na tržištu bile dostupne proizvedene plemke u skladu s propisanim normama i zakonima.

Nakon provedenih nadzora dobiveno je pozitivno rješenje o matičnom nasadu sorti kategorije standard, a istovremeno su odobrene i prve količine loznih pupova koji se mogu koristiti za proizvodnju sadnog materijala u 2016. godini kod sorti Belina starohrvatska (17.355 kom.), Belina smudna (850 kom.), Začretska belina (3.900 kom) i Dišeća ranina (5.100 kom.).

Nakon završetka projekta očekuje se da će doći do porasta površina pod autohtonim sortama te da će ta vina postati značajan dio enološke ponude Hrvatskog zagorja.

Monografija će biti predstavljena u četvrtak, 11. veljače s početkom u 18 satu u hotelu Well u Termama Tuhelj.