"Završetkom siječnja završilo je jedno od najhladnijih razdoblja posljednjih desetljeća na početku godine, a od danas počinje iznadprosječna toplina, koja će potrajati tjedan dana. A poslije?", pita se Zoran Vakula, glavni prognostičar HRT-a u svojoj kolumni.

Siječanj kao rijetko koji...
O hladnoći ovogodišnjega siječnja govori se i piše već danima, što i ne treba čuditi jer je bio među najhladnijima u znanoj povijesti mjerenja, koja je u većini Hrvatske počela sredinom 20. stoljeća. Štoviše, ponegdje je bio i blizu rekordno hladnog. No, pogled na starije podatke, primjerice s postaje DHMZ-a na zagrebačkome Griču, gdje se u siječnju mjerilo još 1862. godine, smanjuje njegovu iznimnost.

Srednja mjesečna temperatura zraka od 1949. godine, prema preliminarnim analizama, na Griču je samo 4 siječnja bila niža nego ove godine, a prije 1949. godine još 16 puta, što se može, ali i ne mora uvrstiti u priču o globalnom zatopljenju.

Zagreb Maksimir
Na postaji Zagreb Maksimir, gdje podaci postoje od 1949. godine, niža srednja mjesečna temperatura od ovogodišnjih -3,2 °C bila je 5 siječnjeva: 1964., čak -7 °C, te 1963., 1985., 1954., i 1957. godine. Ni rekord u broju dana s najnižom temperaturom zraka nižom od 0 °C nije "pao", ali je bio blizu. Ove se godine samo tijekom jednog siječanjskog dana temperatura nije spustila ispod 0 °C, a 1964. godine bili su svi "negativni".

I po broju dana s najvišom temperaturom zraka nižom od 0 °C ovaj je siječanj brojniji od prosjeka, ali rekordnih 25 dana iz 1964. godine ostali su nedostižni. Srećom!

Split Marjan
I dok se u Maksimiru rekordi nisu dogodili, na Marjanu jesu. Ali ne u srednjoj mjesečnoj temperaturi, koju su "spasili" posljednjih dani, nego "samo" neki datumski, 7., 8. i 11. siječnja - kada se temperatura zraka spustila na najniže vrijednosti za te dane od 1948. godine, od kada postoje mjerenja. Inače, hladniji siječanj od ovogodišnjega na Marjanu je bio samo 1963. godine, i to za 0,3 °C, a 1954. je srednja mjesečna temperatura zraka bila ista kao ove godine. Broj dana s najnižom temperaturom zraka nižom od 0 °C više od ovogodišnjih 7 bilo je u 4 siječnja, posljednji put 1985. godine - njih 11, a oni stariji se vjerojatno sjećaju 1963. godine, kada ih je bilo čak 14. Iz iste je godine ostao i rekord u broju dana s najvišom dnevnom temperaturom zraka nižom od 0 °C - tada 3, a ove godine 2!

Osim u ova dva najveća grada, i u ostatku Hrvatske je ovogodišnji siječanj uglavnom među 5 najhladnijih od sredine prošloga stoljeća, pri čemu ovako dugotrajno razdoblje relativno niske temperature kao prošlih tjedana nismo imali većinom od 1985. godine, ponegdje čak još od 1963. Prema preliminarnim analizama s glavnih meteoroloških postaja DHMZ-a, srednja mjesečna temperatura zraka diljem Hrvatske bila je niža od prosječne iz razdoblja 1961-1990. većinom od 2 do 4 °C, pa će ocjene klimatologa DHMZ-a biti uglavnom "vrlo hladno", ponegdje i "hladno", a ako "ekstremno hladno" možda i izostane u usporedbi s razdobljem 1961. - 1990., još uvijek standardnim prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji, u odnosu na razdoblje 1981. - 2010. godina jamačno će se barem ponegdje pojaviti.

2/3 zime...
Zanimljivo je spomenuti kako hladnoća u većini kontinentalnog područja nije bila samo u siječnju, nego i u prosincu - i po tome je ova zima ponegdje specifična i relativno rijetka u odnosu na mnogobrojne prošle, u dijelu Hrvatske čak i među 5 najhladnijih od sredine prošloga stoljeća. U Zagrebu su, i u Maksimiru i na Griču, posljednji put i prosinac i siječanj bili barem malo hladniji od prosjeka 1996/7, pa 1986/7...

Veljača, proljeće, ljeto...
Prognoze za veljaču bile su, i još uvijek jesu - ne dovoljno pouzdane - od toga da će biti hladnija od prosjeka do iznadprosječno topla. Zatopljenje sljedećih dana je sigurno, i to takvo da ćemo u ovome tjednu u kontinentalnom području nakon jučerašnjih dvoznamenkastih minusa imati i dvoznamenkaste pluseve. I pad temperature u sljedećem tjednu čini se neprijepornim, pri čemu će u gorju biti moguć i snijeg, ali razvoj vremenske situacije nakon Valentinova je još jako nepredvidljiv.

I dok prognoza za četiri tjedna unaprijed nije osobito vjerodostojna, dugoročne prognoze sve su izglednije - i za pozitivno odstupanje srednje sezonske temperature za tromjesečja sve do srpnja, a i za svaki od proljetnih i većine ljetnih mjeseci. Naravno, promjene su moguće, ali veseli postojanost prognoza.

Osim tih kompjutorskih izračuna, u kojima se pomoću matematičko-fizikalnih jednadžbi i modela, u kojima je uključena teorija kaosa, dobija moguća spoznaja budućih stanja atmosfere, neki se pouzdaju i u druge metode, pa i ne znanstvene...