Kamenolom u Parku prirode!
Zbog neplaćanja Zakonom predviđene naknade za eksploataciju mineralnih sirovina u kamenolomu «Jelenje vode»
Zbog neplaćanja Zakonom predviđene naknade za eksploataciju mineralnih sirovina u kamenolomu «Jelenje vode» tijekom proteklih deset godina, Općina Stubičke Toplice namjerava podići tužbu protiv tvrtke Hidrel iz Velike Gorice.
Zbog neplaćanja spomenute naknade, Općina Stubičke Toplice je još 1996. godine donijela odluku o zatvaranju eksploatacione zone kamenoloma do sređivanja financijskih obveza prema Općini.
Golemi dug
-Hidrel je unatoč takvoj odluci nastavio s eksploatacijom, a do današnjeg dana na račun Općine Stubičke Toplice nije uplaćena niti jedna lipa. Prema našim procjenama Hidrel nam je dužan između 2,5 i 3 milijuna kuna za eksploataciju mineralnih sirovina. Problem smo probali riješiti u Županiji koja je izdala dozvolu za eksploataciju i sanaciju koja je predviđena do 2010. godine, no tamo očigledno postoji kočnica ili je netko nemoćan i ne može to odraditi pa ćemo sada sami sudskim putem zatražiti naknadu sredstava u minulih deset godina- doznajemo od načelnika Stubičkih Toplica, Vladimira Bosnara.
Bosnar dodaje kako mu nije jasno zašto je uopće dozvoljena eksploatacija mineralnih sirovina na području Parka prirode Medvednica, te kako su stalnim miniranjem kamenoloma ugrožena vodocrpilišta, a prema posljednjim informacijama i najljepši izletnički objekt na Medvednici izrađen ljudskom rukom - Horvatove stube.
Plaćaju Općini Jakovlje
Vlasnik Hidrela, Krešimir Jelušić, rekao nam je pak kako s Općinom Stubičke Toplice njegova firma nema ama baš ništa.
-S Općinom Jakovlje potpisali smo ugovor i uredno plaćamo sve svoje obveze, odnosno naknadu za eksploataciju- rekao je Krešimir Jelušić.
Po svemu sudeći problem vezan uz plaćanje naknade za eksploataciju mineralnih sirovina je nastao nakon promjene teritorijalnih granica jer do 1990. je kamenolom Jelenje vode pripadao katastarskoj općini Kraljev Vrh koja potpada pod Jakovlje, a nakon 90-te utvrđena je nova granica te je kamenolom podijeljen na način da je područje eksploatacije kamenoloma pripalo Stubičkim Toplicama, a separacija, kompletna prerada, transport i upravne zgrade Općini Jakovlje.
Kako nam je pojasnio zamjenik krapinsko-zagorske županice za gospodarstvo, Zorko Vidiček, u procesu regulacije, korito potoka Vidak koji je bio granica između Općine Stubičke Toplice i Općine Jakovlje je izmaknuto i uzeto kao nova granica
Naknada građanima
-Općina Jakovlje takvu podjelu nije priznala. Naime, smatramo da sve što je pripadalo katastarskoj općini Kraljevom Vrhu do 1990. godine treba pripadati i nadalje, nakon razdruživanja. Mi smo se na takvu podjelu žalili, no spor još uvijek nije riješen i nalazi se pri Povjerenstvu Vlade RH za utvrđivanje granica jedinica lokalne samouprave. Ugroženi su naši potoci, naše ceste i naši građani su ti koji trpe najveću štetu pa stoga oni trebaju i primati tu naknadu- ustvrdila je načelnica Jakovlja te potvrdila kako Hidrel podmiruje svoje obveze spram Jakovlja, kroz kompenzaciju kamenog materijala koji se koristi za uređenje cesta na području općine.
Dožupan Vidiček cijeli slučaj nije želio posebno komentirati. Diplomatski je prokomentirao kako s načelnikom Bosnarom o toj temi nije razgovarao, no kako će Županija nastojati pomoći u rješenju ovog problema koliko je u njenoj moći.
Zagorski list
Zbog neplaćanja spomenute naknade, Općina Stubičke Toplice je još 1996. godine donijela odluku o zatvaranju eksploatacione zone kamenoloma do sređivanja financijskih obveza prema Općini.
Golemi dug
-Hidrel je unatoč takvoj odluci nastavio s eksploatacijom, a do današnjeg dana na račun Općine Stubičke Toplice nije uplaćena niti jedna lipa. Prema našim procjenama Hidrel nam je dužan između 2,5 i 3 milijuna kuna za eksploataciju mineralnih sirovina. Problem smo probali riješiti u Županiji koja je izdala dozvolu za eksploataciju i sanaciju koja je predviđena do 2010. godine, no tamo očigledno postoji kočnica ili je netko nemoćan i ne može to odraditi pa ćemo sada sami sudskim putem zatražiti naknadu sredstava u minulih deset godina- doznajemo od načelnika Stubičkih Toplica, Vladimira Bosnara.
Bosnar dodaje kako mu nije jasno zašto je uopće dozvoljena eksploatacija mineralnih sirovina na području Parka prirode Medvednica, te kako su stalnim miniranjem kamenoloma ugrožena vodocrpilišta, a prema posljednjim informacijama i najljepši izletnički objekt na Medvednici izrađen ljudskom rukom - Horvatove stube.
Plaćaju Općini Jakovlje
Vlasnik Hidrela, Krešimir Jelušić, rekao nam je pak kako s Općinom Stubičke Toplice njegova firma nema ama baš ništa.
-S Općinom Jakovlje potpisali smo ugovor i uredno plaćamo sve svoje obveze, odnosno naknadu za eksploataciju- rekao je Krešimir Jelušić.
Po svemu sudeći problem vezan uz plaćanje naknade za eksploataciju mineralnih sirovina je nastao nakon promjene teritorijalnih granica jer do 1990. je kamenolom Jelenje vode pripadao katastarskoj općini Kraljev Vrh koja potpada pod Jakovlje, a nakon 90-te utvrđena je nova granica te je kamenolom podijeljen na način da je područje eksploatacije kamenoloma pripalo Stubičkim Toplicama, a separacija, kompletna prerada, transport i upravne zgrade Općini Jakovlje.
Kako nam je pojasnio zamjenik krapinsko-zagorske županice za gospodarstvo, Zorko Vidiček, u procesu regulacije, korito potoka Vidak koji je bio granica između Općine Stubičke Toplice i Općine Jakovlje je izmaknuto i uzeto kao nova granica
Naknada građanima
-Općina Jakovlje takvu podjelu nije priznala. Naime, smatramo da sve što je pripadalo katastarskoj općini Kraljevom Vrhu do 1990. godine treba pripadati i nadalje, nakon razdruživanja. Mi smo se na takvu podjelu žalili, no spor još uvijek nije riješen i nalazi se pri Povjerenstvu Vlade RH za utvrđivanje granica jedinica lokalne samouprave. Ugroženi su naši potoci, naše ceste i naši građani su ti koji trpe najveću štetu pa stoga oni trebaju i primati tu naknadu- ustvrdila je načelnica Jakovlja te potvrdila kako Hidrel podmiruje svoje obveze spram Jakovlja, kroz kompenzaciju kamenog materijala koji se koristi za uređenje cesta na području općine.
Dožupan Vidiček cijeli slučaj nije želio posebno komentirati. Diplomatski je prokomentirao kako s načelnikom Bosnarom o toj temi nije razgovarao, no kako će Županija nastojati pomoći u rješenju ovog problema koliko je u njenoj moći.
Zagorski list
Prethodni članak
Sljedeći članak
Stršljeni i ose uskoro će postati aktivniji: evo čega se najviše plaše i kako ih se riješiti
Rano jutros planula kuća u Zagorju: 'Majka je spasila djeci život'
Slavko (42) poginuo na motoru, iza njega ostalo dvoje djece
Brutalan napad na popularnoj manifestaciji u našem kraju. Mladić leži, drugi ga nokautira udarcem nogom u glavu
Za 119 mališana u Zagorju odgađa se upis u 1. razred, a glavni razlog je zabrinjavajuć
Rujanski blagoslov stiže za 2 znaka: Otvara im se nepresušni izvor novca koji će trajati do zime
HEP objavio koji će dijelovi Zagorja sutra biti bez struje, na popisu i jedan grad
U centru Zaboka otvara se privatna poliklinika iza koje stoji iskusni i cijenjeni zagorski kirurg
Teška prometna nesreća: Jedna osoba poginula, očevid je u tijeku
Jeste li ga vidjeli? Nestao je Stanislav (82)
Stradala životinja na cesti: kako pravilno postupiti
Važnost divljih oprašivača
Zaboravite na tipske stanove: Arhitekt Saša Vlajo otkrio nam je kako izgleda dom u kojem je svaki kvadrat krojen po mjeri stvarnog života
Svjetski dan rendžera – 31. srpnja
Imate modernu kuću, savršenu izolaciju i snažnu klimu, ali pojavljuju se vlaga i plijesan, a vi se osjećate umorno?
