Kamenolom u Parku prirode!
Zbog neplaćanja Zakonom predviđene naknade za eksploataciju mineralnih sirovina u kamenolomu «Jelenje vode»
Zbog neplaćanja Zakonom predviđene naknade za eksploataciju mineralnih sirovina u kamenolomu «Jelenje vode» tijekom proteklih deset godina, Općina Stubičke Toplice namjerava podići tužbu protiv tvrtke Hidrel iz Velike Gorice.
Zbog neplaćanja spomenute naknade, Općina Stubičke Toplice je još 1996. godine donijela odluku o zatvaranju eksploatacione zone kamenoloma do sređivanja financijskih obveza prema Općini.
Golemi dug
-Hidrel je unatoč takvoj odluci nastavio s eksploatacijom, a do današnjeg dana na račun Općine Stubičke Toplice nije uplaćena niti jedna lipa. Prema našim procjenama Hidrel nam je dužan između 2,5 i 3 milijuna kuna za eksploataciju mineralnih sirovina. Problem smo probali riješiti u Županiji koja je izdala dozvolu za eksploataciju i sanaciju koja je predviđena do 2010. godine, no tamo očigledno postoji kočnica ili je netko nemoćan i ne može to odraditi pa ćemo sada sami sudskim putem zatražiti naknadu sredstava u minulih deset godina- doznajemo od načelnika Stubičkih Toplica, Vladimira Bosnara.
Bosnar dodaje kako mu nije jasno zašto je uopće dozvoljena eksploatacija mineralnih sirovina na području Parka prirode Medvednica, te kako su stalnim miniranjem kamenoloma ugrožena vodocrpilišta, a prema posljednjim informacijama i najljepši izletnički objekt na Medvednici izrađen ljudskom rukom - Horvatove stube.
Plaćaju Općini Jakovlje
Vlasnik Hidrela, Krešimir Jelušić, rekao nam je pak kako s Općinom Stubičke Toplice njegova firma nema ama baš ništa.
-S Općinom Jakovlje potpisali smo ugovor i uredno plaćamo sve svoje obveze, odnosno naknadu za eksploataciju- rekao je Krešimir Jelušić.
Po svemu sudeći problem vezan uz plaćanje naknade za eksploataciju mineralnih sirovina je nastao nakon promjene teritorijalnih granica jer do 1990. je kamenolom Jelenje vode pripadao katastarskoj općini Kraljev Vrh koja potpada pod Jakovlje, a nakon 90-te utvrđena je nova granica te je kamenolom podijeljen na način da je područje eksploatacije kamenoloma pripalo Stubičkim Toplicama, a separacija, kompletna prerada, transport i upravne zgrade Općini Jakovlje.
Kako nam je pojasnio zamjenik krapinsko-zagorske županice za gospodarstvo, Zorko Vidiček, u procesu regulacije, korito potoka Vidak koji je bio granica između Općine Stubičke Toplice i Općine Jakovlje je izmaknuto i uzeto kao nova granica
Naknada građanima
-Općina Jakovlje takvu podjelu nije priznala. Naime, smatramo da sve što je pripadalo katastarskoj općini Kraljevom Vrhu do 1990. godine treba pripadati i nadalje, nakon razdruživanja. Mi smo se na takvu podjelu žalili, no spor još uvijek nije riješen i nalazi se pri Povjerenstvu Vlade RH za utvrđivanje granica jedinica lokalne samouprave. Ugroženi su naši potoci, naše ceste i naši građani su ti koji trpe najveću štetu pa stoga oni trebaju i primati tu naknadu- ustvrdila je načelnica Jakovlja te potvrdila kako Hidrel podmiruje svoje obveze spram Jakovlja, kroz kompenzaciju kamenog materijala koji se koristi za uređenje cesta na području općine.
Dožupan Vidiček cijeli slučaj nije želio posebno komentirati. Diplomatski je prokomentirao kako s načelnikom Bosnarom o toj temi nije razgovarao, no kako će Županija nastojati pomoći u rješenju ovog problema koliko je u njenoj moći.
Zagorski list
Zbog neplaćanja spomenute naknade, Općina Stubičke Toplice je još 1996. godine donijela odluku o zatvaranju eksploatacione zone kamenoloma do sređivanja financijskih obveza prema Općini.
Golemi dug
-Hidrel je unatoč takvoj odluci nastavio s eksploatacijom, a do današnjeg dana na račun Općine Stubičke Toplice nije uplaćena niti jedna lipa. Prema našim procjenama Hidrel nam je dužan između 2,5 i 3 milijuna kuna za eksploataciju mineralnih sirovina. Problem smo probali riješiti u Županiji koja je izdala dozvolu za eksploataciju i sanaciju koja je predviđena do 2010. godine, no tamo očigledno postoji kočnica ili je netko nemoćan i ne može to odraditi pa ćemo sada sami sudskim putem zatražiti naknadu sredstava u minulih deset godina- doznajemo od načelnika Stubičkih Toplica, Vladimira Bosnara.
Bosnar dodaje kako mu nije jasno zašto je uopće dozvoljena eksploatacija mineralnih sirovina na području Parka prirode Medvednica, te kako su stalnim miniranjem kamenoloma ugrožena vodocrpilišta, a prema posljednjim informacijama i najljepši izletnički objekt na Medvednici izrađen ljudskom rukom - Horvatove stube.
Plaćaju Općini Jakovlje
Vlasnik Hidrela, Krešimir Jelušić, rekao nam je pak kako s Općinom Stubičke Toplice njegova firma nema ama baš ništa.
-S Općinom Jakovlje potpisali smo ugovor i uredno plaćamo sve svoje obveze, odnosno naknadu za eksploataciju- rekao je Krešimir Jelušić.
Po svemu sudeći problem vezan uz plaćanje naknade za eksploataciju mineralnih sirovina je nastao nakon promjene teritorijalnih granica jer do 1990. je kamenolom Jelenje vode pripadao katastarskoj općini Kraljev Vrh koja potpada pod Jakovlje, a nakon 90-te utvrđena je nova granica te je kamenolom podijeljen na način da je područje eksploatacije kamenoloma pripalo Stubičkim Toplicama, a separacija, kompletna prerada, transport i upravne zgrade Općini Jakovlje.
Kako nam je pojasnio zamjenik krapinsko-zagorske županice za gospodarstvo, Zorko Vidiček, u procesu regulacije, korito potoka Vidak koji je bio granica između Općine Stubičke Toplice i Općine Jakovlje je izmaknuto i uzeto kao nova granica
Naknada građanima
-Općina Jakovlje takvu podjelu nije priznala. Naime, smatramo da sve što je pripadalo katastarskoj općini Kraljevom Vrhu do 1990. godine treba pripadati i nadalje, nakon razdruživanja. Mi smo se na takvu podjelu žalili, no spor još uvijek nije riješen i nalazi se pri Povjerenstvu Vlade RH za utvrđivanje granica jedinica lokalne samouprave. Ugroženi su naši potoci, naše ceste i naši građani su ti koji trpe najveću štetu pa stoga oni trebaju i primati tu naknadu- ustvrdila je načelnica Jakovlja te potvrdila kako Hidrel podmiruje svoje obveze spram Jakovlja, kroz kompenzaciju kamenog materijala koji se koristi za uređenje cesta na području općine.
Dožupan Vidiček cijeli slučaj nije želio posebno komentirati. Diplomatski je prokomentirao kako s načelnikom Bosnarom o toj temi nije razgovarao, no kako će Županija nastojati pomoći u rješenju ovog problema koliko je u njenoj moći.
Zagorski list
Prethodni članak
Sljedeći članak
Pokušaj ubojstva: Nožem teško ozlijedio muškarca na terasi kafića
Novi baby boom u Zagorju: Rođeno 28 beba, ovo je popis rodilja
Skida trbuh i čisti crijeva do jutra: Popijte ovo prije spavanja i izbacite sve što ste pojeli tijekom dana
U bolnici preminuo ubojica šefa zagorske krim policije Roberta Grilca
Cleanaholic studio iz Zaboka postao hit – na vaš poziv stižu u vaš dom ili ured
Veliki preokret za vozače: B kategorija više neće biti ista, evo što je novo
Loše vijesti za sve koji putuju u SAD na Svjetsko prvenstvo. Za dobivanje vize treba vam i ovo
U Zagorju u četiri mjeseca čak 297 prometnih nesreća, dvije osobe poginule
Ivan Gorički izlaže u Mariji Bistrici
Dan orhideja 2026.
Dođite na Dane orhideja i sretnite tajanstvene stanovnike Strahinjčice
Zašto se plijesan stalno vraća – iako je redovito čistite?
80 godina Ivančice d.d.: Od male ivanečke zadruge do vodećeg proizvođača dječje obuće u Hrvatskoj
