Ekipa zagrebačkog Croscoa počela je s probnim bušenjem u Gorjanima Sutinskim, točnije u zaselku Potočki, kojim se želi ispitati mogućnost postojanja izvora pitke vode na tom području. Strojevi su postavljeni i prošlog petka bušilica je stavljena u pogon.

Iako se nama laicima čini da to sve ide vrlo lako, prvi rezultati do zaključenja ovog broja nisu još uvijek bili poznati. No, u Radoboju se nadaju dobrim rezultatima.

Načelnik općine Anđelko Topolovec rekao nam je kako bi u slučaju pozitivnog rezultata, koji bi bio približan istraživanjima koja su oni financirali, tada bi pitanje vodoopskrbe u Radoboju bilo riješeno i ne bi morali ovisiti o magistralnom cjevovodu.

Dobro uigrana ekipa bila je zadovoljna s početkom radova. Budući rade u smjeni od 24 sata, u kotliću su Čizma i Buco pripremali grah za ručak, a stigli su nam kratko i ispričati gdje su sve bušili. A bilo je to zaista posvuda.

Osim što su radili probna bušenja na izgradnji autoceste Zagreb-Macelj te na raznim istraživanjima vode u Hrvatskoj (zadnje u Gračacu), bili su i u Egiptu, Libiji, Siriji, Omanu, Abu Dhabiju i drugim mjestima. I ovog su puta odvojeni od svojih obitelji, a zadovoljan je jedino Čizma koji do svoje Donje Batine može putovati autom.

Kako je koordinator projekta Zagorski vodovod, koji jedini ima stručne ekipe koje mogu projekt pripremiti i provoditi u suradnji s Geološkim institutom, o istraživanjima i bušenjima razgovarali smo s direktorom Željkom Hrenom.

Vodoistražni radovi

Studija kojom se kao cjelina predvidjelo rješavanje vodoopskrbe u KZŽ, kao regionalnog sustava, predvidjela je u jednom dijelu kompletno provođenje vodoistražnih radova jer je hidrogeološka kartografija koju ima Geološki institut, predvidjela postojanje određenih područja gdje su vodonosnici koji kriju nalazišta podzemne pitke vode.

- Prije osam godina potpisan je sporazum Županije s Ina-Naftaplinom da napravi vodoistražne radove na svim lokacijama koje su utvrđene na području. KZŽ. Ina-Naftaplin financira istraživanja, Županija je odredila zone radova i sa Zagorskim vodovodom financirala pripremne radove, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, dokumentaciju i projekte, a u nekim slučajevima i jedinice lokalne samouprave koje su bile zainteresirane za pojedine lokacije. Do sada je na vodoistražne radove u proteklih osam godina potrošeno oko 10 milijuna kuna, i napravljeno 30 vodoistražnih bušotina koje su utvrdile nalazišta, na čemu se temelji veliki dio razvojnog projekta sustava vodoopskrbe KZŽ, projektira i gradi – pojašnjava nam situaciju direktor Hren.

Sami radovi u završnoj su fazi. U jesen je napravljen zdenac u Loboru, radi se u Radoboju, a u proljeće su predviđene još dvije-tri lokacije, ovisno o geoelektričnim radovima, snimanjima i utvrđivanju mikrolokacija. Završetkom radova točno bi se utvrdile količine moguće za iskoristivost u distribuciji pitke vode. Nepobitno je utvrđeno da je gotovo 300 litara u sekundi podzemne vode moguće iskoristiti za javne sustave vodoopskrbe. Do 2010. godine tako bi se trebao kompletirati sustav i iskoristili svi resursi.

Nova nalazišta

- Točno je utvrđeno da je zona od zapadnog dijela županije, Harine Zlake u općini Zagorska Sela, područje Kostela, Pregrade, preko Krapinskog Strahinja, pod Ivančicom, Lobor do Budinščine, područje najbogatije pitkom vodom. Ostala područja nisu interesantna za eksploataciju. Od tri litre u sekundi na dalje su isplative količine koje se mogu staviti u sustav. Projektira se već Harina Zlaka kao novo područje koje se istražilo i ono će biti temelj uspostave vodoopskrbe čitavog zapadnog dijela županije, znači općina Zagorska Sela, Kumrovec, Hum na Sutli. Ishođena je građevna dozvola, dio projekata je krenuo, a dio kreće u 2007.

Na području Lobora istražni radovi su pokazali da postoji mogućnost korištenja oko 100 litara u sekundi novih količina i na temelju toga se rade novi projekti proširenja sustava, radit će se i novi magistralni cjevovod do središnjeg dijela županije. Na području Belečke Selnice su istražni radovi rezultirali potpuno novim izvorištem koje je u sustavu Zagorskog vodovoda i koje se već koristi. Ono je u potpunosti osiguralo pokrivanje istočnog dijela županije Konjščinu, Hraščinu, Budinščinu, Zlatar Bistricu. Nova nalazišta ugrađuju se u zajednički sustav opskrbe cijele županije – rekao nam je Željko Hren.