Da bi nam otvorili vrata Europske unije svoje zakone morat ćemo uskladiti ili potpuno mijenjati prema onima europskih korijena. Da bi osjetili blagodati koje EU donosi morat ćemo ukinuti pojedine općinske sudove. Isto tako najavljeno je i ukidanje statusa brdsko-planinskog područja kao i statusa od posebne državne skrbi jedinicama lokalne samouprave, što naravno nije nimalo dobra vijest za naše zagorske općine. Taj je status našim lokalnim jedinicama ipak donosio znatna sredstva za stvaranje uvjeta gospodarskog rasta i rješavanja socijalnih prilika. Te se pogodnosti odnose na porez na dohodak i dobit koji ostaje lokalnoj samoupravi. Dodatne beneficije dobili su i poduzetnici, odnosno tvrtke koje su oslobođene plaćanja dijela doprinosa.

Neće biti ni područja od posebne skrbi

Podsjetimo se, konačan prijedlog Izmjena i dopuna zakona o brdsko-planinskim područjima donio je Sabor u srpnju 2003. godine. Tim su se zakonom trebale urediti poticajne mjere za demografsku obnovu, gospodarski rast i održivi razvitak kao i podizanje životnog standarda stanovnika u brdsko-planinskim područjima. Brdsko-planinska područja su ona područja koja su od interesa i pod posebnom zaštitom RH radi poticanja demografske obnove, naseljavanja i stvaranja uvjeta da se prirodni i ini gospodarski resursi što kvalitetnije koriste za gospodarski razvoj, uz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te kvalitetnije i ravnomjernije rješavanje socijalnih prilika. Riječ je o područjima čija visina, nagib i vertikalna raščlanjenost terena, te njima uvjetovane klimatske i druge prirodne osobitosti predstavljaju otežane uvjete za život i rad stanovnika. To su tzv. brežni tereni gdje je zemlju teže obrađivati.

Kad su Budinščina, Đurmanec, Lobor, Novi Golubovec, Radoboj, Stubičke Toplice i Jesenje dobili status brdsko-planinskog područja, bilo je nekih pritužbi kako još ima brdovitih područja u Zagorju, što je naravno i istina. Recimo, Gornja Stubica strahovito je brdovit teren, a nije uvrštena u listu brdsko-planinskog područja. No, čini se da će nam i ta područja koja su proglašena brdsko-planinskim, prije ulaska u EU ukinuti. Naime, Vlada bi do kraja godine prema planu usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom EU trebala donijeti novi zakon o regionalnom razvoju. A općine i gradovi, te područja od posebne državne skrbi koje su dosad uživale te pogodnosti izgubile bi ga.

Status od posebne državne skrbi u KZŽ imaju Kraljevec na Sutli i Zagorska Sela. Zakon o područjima od posebne državne skrbi i brdsko-planinskog područja će se mijenjati i biti implementiran u zakon o regionalnom razvoju gdje će se prema europskim procedurama i načelima utvrditi posebna područja koja trebaju veću državnu pomoć.

Inače, najave o ukidanju brdsko-planinskog statusa, kao i statusa od posebne državne skrbi jedinicama lokalne samouprave bile su aktualne i prije dvije godine. No, Istarska, Primorsko-goranska i Krapinsko-zagorska županija tome su se zajednički usprotivile. Tim je zakonskim prijedlogom tada bio utvrđen i novi pristup u kategorizaciji teritorijalnih jedinica. Tri su županije bile navedene kao natprosječno razvijene, te bi, da se taj zakon prihvatio, osam jedinica u Istri, 13 u Primorsko- goranskoj županiji, te sedam u KZŽ izgubilo status brdsko-planinskog područja, a time i značajna financijska sredstva. Sada je ta tema ponovno aktualna, ali čini se sad ozbiljno, s obzirom da nas pritišću rokovi EU.

Status koji je značio razvoj

Čelne ljude u sedam zagorskih općina koji imaju brdsko-planinski status pitali smo koliko su upoznati s njihovim ukidanjem, te što im je on dosad dobrog donio.

Općina Budinščina jedna je od sedam zagorskih općina koja koristi povlastice koje status brdsko-planinskog područja donosi.

- Realno gledajući, porez na dohodak koji je ostao u proračunskoj kasi donio nam je znatan prihod, pa smo mogli realizirati i određene projekte, a i koristimo određene beneficije. Unatrag desetak i više godina kada smo imali male prihode kao općina nismo mogli niti normalno funkcionirati. Sada je to ipak drugačije – rekao je načelnik zagorske općine Budinščina Damir Fridelj, kojemu će biti žao ako se taj status ukine.

Bez dodatnih sredstava općina ne može pratiti infrastrukturni ni socijalni razvoj.

- Država mora naći način kako stimulirati i financirati nerazvijene općine. Mogu se to zvati područja s brdsko-planinskim statusom, pronatalitetne mjere, u svakom slučaju država mora naći drugo rješenje kako bi se te općine i dalje mogle razvijati, jer smo u zaostatku, posebno područje naše općine – rekao je načelnik Fridelj, navodeći kako u Budinščini ima još oko 20 km nerazvrstanih cesta, kao da su u 19. stoljeću, te da još nisu stvorili ni osnovne uvjete za život građanima.

- Deficitarni smo s vodom, strujom, cestama. I tu situaciju država treba sagledati - rekao je načelnik Budinščine.

I Radoboj također ima status brdsko-planinskog područja.

- Jedna od beneficija općinama s tim statusom su i tzv. olakšice, odnosno poduzetnici s zaposlenih pet i više radnika s brdsko-planinskog područja oslobođeni su plaćanja dijela doprinosa. Tu su i poljoprivredne subvencije zbog otežanih uvjeta rada. Povlastice su i kod raznih dotacija i u državnim potporama. Primjerice, kad se grade određeni projekti s financiranjem u omjeru 50:50, kod općina s brdskim statusom omjer je 30:70. Ako već ukidaju brdsko-planinski status neka se pronađe drugi vid financiranja. U EU su mjere poticaja 17 do 25%, kod nas ide 4% gradovima, općinama , županiji, i 4% Gradu Zagrebu. Kada se to promijeni i kad općinama daju barem 12% ili daj Bože 23% onda će moći funkcionirati bez dodatnih olakšica. S proračunom od milijun kuna, teško – misli načelnik općine Radoboj Anđelko Topolovec.

Neslužbene informacije da će se ukinuti brdsko-planinski status čuo je i načelnik Jesenja Ivan Maligec.

- Sav porez ostao je općini Jesenje, nije odlazio u državnu blagajnu, a porezi koji su isplaćeni građanima išli si iz državne blagajne. U svakom slučaju Jesenju je lakše otkako je u tom ´statusu´ jer ima veća proračunska sredstva i Općina se u tom smislu može lakše gospodarski i socijalno razvijati – prokomentirao je Maligec.

Veliki proračunski udarac

Da je brdsko-planinski status vezan za ograničeno vremensko razdoblje i da će ga kad tad ukinuti znao je načelnik još jedne zagorske općine s brdsko-planinskim statusom Đurmanca, Branko Horvat.

- Po meni ne bi trebali ukinuti taj status općinama. Svi znamo da općine koje su dobile taj status, ostvaruju proračunski prihod s koeficijentom 3, znatno većim u odnosu na prijašnji. S većim sredstvima u proračunu poboljšali smo infrastrukturu i uvjete života za naše građane. Ako već ukidaju brdsko-planinski status neka Vlada provede decentralizaciju novčanih faktora, a ne samo poslova – mišljenja je đurmanečki načelnik.

I Lobor uživa taj status, a njegov načelnik Andrija Smetiško za ukidanje brdsko-planinskog statusa je čuo, no kada bi se to trebalo službeno dogoditi još ne zna.

- S obzirom da Lobor uživa taj status, koristimo raznorazne pogodnosti i naravno da se ne slažem s ukidanjem. Sve zemlje Europe daju poticaje svojim područjima koje su u manjem razvoju u odnosu na druge i to daleko veća sredstva - rekao je Smetiško koji pretpostavlja kako će se pronaći neke druge mjere financiranja, bilo kroz Ministarstvo ruralnog razvitka ili slično.

Ukidanje brdsko-planinskog statusa prokomentirao je i načelnik Stubičkih Toplica Vladimr Bosnar, koji je rekao kako će time u proračunu izgubiti milijun kuna godišnje koje su dosad Stubaki ubirali radi statusa brdsko-planinskog područja te misli da je vrijeme da se skinu centralizirana sredstava i podijele jedinicama lokalne samouprave.

I sedma općina s brdskim statusom, Novi Golubovec, profitirao je.

– Mi smo zasad dobrostojeća općina zahvaljujući upravo tom statusu. Još prošle godine ukinut je porez na dobit, tako da nama ne znače ništa jake firme, recimo poput Schiedela, a ako nam sad ukinu i brdsko-planinski status mi ćemo postati jedna od najsiromašnijih općina. Normalno da se s tim ne slažem i država treba, ako već to ukida, pronaći drugi vid financiranja. Olakšica nam je što našim građanima povrat poreza vraća država, ako nas vrate na staro teško da ćemo moći egzistirati – rekao je načelnik Novog Golubovca Boris Tušek.

Svi, dakle, načelnici zagorskih tzv. brdskih općina žale za ukidanjem tog statusa koji im je ipak donio, ´u kasu već penez´, pa se nadaju kako će se pronaći drugi vid financiranja kako bi se oni mogli i dalje nesmetano i sigurno razvijati, jer moramo priznati ima općina koje još nemaju ni pravog puta i vode. Kako sada stvari stoje, Zakon o područjima od posebne državne skrbi i brdsko-planinskog područja će se mijenjati i biti implementiran u Zakon o regionalnom razvoju gdje će se prema europskim procedurama i načelima utvrditi posebna područja koja trebaju veću državnu pomoć.