Saborski su se zastupnici proteklih tjedana bavili pravosudnim temama. Na dnevnom redu sjednice bila je racionalizacija mreže sudova. Naime, Hrvatska se ubraja među europske države s najvećim brojem sudova, sudaca i administrativnog osoblja u sudovima, ali i najvećim brojem neriješenih sudskih predmeta. Hrvatska se mreža sudova sastoji od 217 prvostupanjskih sudova, od kojih je 110 prekršajnih, 107 općinskih sudova i 13 trgovačkih sudova. Tu su još 21 Županijski sud, Visoki prekršajni sud, Visoki trgovački sud, Upravni sud i Vrhovni sud.

- U Saboru je prošlo prvo čitanje prijedloga Zakona o racionalizaciji mreža sudova, a drugo čitanje očekuje se za mjesec dana, i u tom terminu će se odrađivati primjedbe – rekao je saborski zastupnik HDZ-a Milivoj Škvorc. Saborski zastupnik HNS-a Željko Vincelj rekao nam da se željelo uvrstiti i prvo i drugo čitanje prijedloga Zakona o racionalizaciji mreža sudova, no na inzistiranje i pritisak oporbe razdvojili su ih. – Sad eventualno stignu u prijedlog zakona uvrstiti neke kritike i primjedbe, pa možda u igru vrate i Općinski sud u Donjoj Stubici – rekao je Vincelj.

No, Zagorci će vjerojatno proći kao što je i najavljivano. Od šest općinskih sudova koliko ih ima u Zagorju, iako smo poznati po tome ´što sve tužimo´, ukinut će nam tri: Općinski sud u Donjoj Stubici, Pregradi i Klanjcu. Iako je prvobitno bilo najavljivano da će se ukinuti Općinski sud u Krapini, on se ´izvukao´. Općinski sud u Donjoj Stubici najvjerojatnije će se pripojiti Općinskom sudu u Zlataru, klanječki zabočkom, a pregradski krapinskom. Reorganizacija sudstva mora se provesti do 2019. godine.

Kozmetičke mjere

Građani su nezadovoljni jer će zbog takve reorganizacije morati prevaliti puno kilometara. Smatraju da će zbog prometne nepovezanosti dovesti do većeg broja odgođenih ročišta i većeg broja neriješenih predmeta. Naravno, da su se građani s područja gdje se ukidaju općinski sudovi, protivili tome, posebno ukidanju donjostubičkog za kojeg kažu da zadovoljava sve kriterije za opstanak. Ali, vlast je odlučila da je u našem interesu da imamo efikasno pravosuđe koje će građanima jamčiti pravnu sigurnost. Živi bili pa vidjeli.

HNS i SDP su protiv reorganizacije sudstva na takav način. Protivljenje je iskazao i saborski zastupnik HNS-a Željko Vincelj koji je istaknuo kako klub HNS-a misli da će Vlada ukidanjem 40% lokalnih sudova građane dovesti u lošiji fizički i psihički položaj, kao i u povećanje troškove preko milijun stanovnika, te da to zasigurno neće rezultirati bržim i efikasnim dijeljenjem pravde.

– To je kozmetička mjera koja bi trebala dati privid akcije, a koja će rezultirati velikim nezadovoljstvom građana - rekao je Vincelj u Saboru, objasnivši time zašto nisu podržali taj prijedlog zakona. Rekao je i kako bi umjesto ukidanja nečega na što su se građani navikli i što pretežno dobro funkcionira (a misli da su svi sudovi u KZŽ efikasni), voljeli u prijedlozima Vlade vidjeti neke druge mjere u rješavanju najvećih boljki u hrvatskom pravosuđu. Reforma pravosuđa ne može se bazirati samo na ukidanju ili spajanju sudova, smatra Vincelj, već je potrebna provedba niza bitnih mjera u pravosuđu da bi ona bila učinkovitija.

To su, objašnjava mjere kadrovske i mjere normativne prirode.

´Praćenje sudaca´

– Kako bi iz pravosuđa eliminirali nesposobne, a promovirali sposobne temeljem objektivnih kriterija, potrebno je izmijeniti Zakon o redovnim sudovima i Zakon o Državnom sudbenom vijeću, te tim izmjenama uvesti mehanizme praćenja i utvrđivanja objektivnih kriterija rada sudaca – rekao je Vincelj.

Kao hitne normativne mjere HNS je predložio reformu kaznenog postupka u pravcu ukidanja sudske istrage, te ubrzanja sudskih postupaka., reformu parničkog postupka, a jedna od daljnjih mjera trebala bi biti dostavljanje sudskih poziva putem dostavne službe tamo gdje se pozivana osoba zatekne, a ne više prema sjedištu tvrtke ili stanovanja – prijedlozi su koje je Vincelj naveo, a koje bi klub HNS htio vidjeti u raspravi.

Inače, po novom zakonu će suci, a ne kao što su radili dosad ministri pravosuđa, postavljati predsjednike sudova.

- No, to nije nikakva garancija da će biti izabrani ljudi koji će ukloniti eventualno nesposobne iz sudačke organizacije – rekao je Vincelj.

Vincelj je u Saboru među ostalim govorio kako se u HNS pitaju da li smo dobro krenuli i da li smo našli lijek za bolesti pravosudnog sustava.

– Mnogo je ogorčenih građana Republike Hrvatske, ogorčenih na sudstvo, Vladu i sve nas: bili s lijeva, desna ili centra. Ukidamo im stečeno pravo na dijeljenje pravde u njihovom mjestu, uzimamo im vrijeme, živce i novac iz džepa – rečeno je u Saboru.

Iako će se smanjiti polovica sudova, Vlada jamči da neće niti jedan sudac ni službenik ostati bez posla. Za sada ni Općinski sud u Donjoj Stubici, ni u Pregradi ni u Klanjcu nije dobio nikakav službeni podatak od predsjedništva suda ili od nadležnih organizacija hoće li biti ukinut ili ostati.

- Do 1. bi listopada trebalo ostati sve po starom – rekla nam je predsjednica Općinskog suda u Pregradi Marija Bračun.