S obzirom da su započeli radovi na čišćenju poljoprivrednih i drugih površina te spaljivanju korova, suhe trave i ostalog niskog raslinja, upozoravamo i apeliramo na građane da prilikom spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, prvenstveno šumama i poljoprivrednim površinama, posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim predmetima koji bi mogli izazvati požare. Takvi se požari zbog nedovoljne pozornosti mogu proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte te ugroziti ljudske živote. Osim direktne materijalne štete prouzročene požarom, gašenje požara iziskuje angažiranje dodatnih ljudskih i materijalno-tehničkih sredstava, stoga je nužno upozoriti na odgovorno ponašanje.

Ministarstvo unutarnjih poslova, pa tako i Policijska uprava krapinsko-zagorska, apelira na građane da posebnu pozornost obrate na moguću pojavu izbijanja otvorene vatre u njihovoj okolini te na osobe koje bi se s tim mogle dovesti u vezu, kao i da saznanja odmah dojave policiji na broj 192 ili Službi za hitne slučajeve na broj 112.

Posebno građane podsjećamo na sljedeće:

- mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad mora biti dovoljno udaljeno od objekata, voćnjaka, vinograda, željezničkih pruga, plinovoda, vodova električne energije da ih plamen ili prelijetanje iskri ne mogu zahvatiti;

- oko mjesta paljenja očistiti sigurnosni pojas u krugu od najmanje tri metra;

- spaljivanju granja, trave i otpadaka moraju biti nazočne punoljetne osobe koje su zapalile vatru, a uz sebe trebaju imati sredstva i opremu za početno gašenje požara (lopata, grablje, voda i dr.) Osoba koja je naložila vatru dužna ju je ugasiti i tek kada je vatra potpuno ugašena, a to se utvrđuje prebacivanjem pepela i polijevanjem vodom, smije napustiti to mjesto;

- zabranjeno je u šumi i na udaljenosti 200 metara od šume spaljivati suhu travu, korov i druge tvari, kao i ložiti otvorenu vatru bez odobrenja pravne osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem;

- ako osoba koja spaljuje korov i loži vatru na otvorenom prostoru ne može donijeti sigurnosnu procjenu može li tom vatrom ugroziti druge površine i objekte, dužna je obavijestiti najbližu vatrogasnu udrugu (Dobrovoljno vatrogasno društvo) ili javnu vatrogasnu postrojbu , neposredno ili putem telefona, najmanje tri sata prije spaljivanja.

Hrvatska vatrogasna zajednica savjetuje:

• vatru ne palite za vjetrovita vremena, za vrijeme sušnih razdoblja, u vrijeme sazrijevanja žitarica i žetve, u blizini miniranih i minsko-sumnjivih površina.

• biljni otpad nemojte paliti u šumama, lovištima i parkovima

• prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje očistite od zapaljivog raslinja kako biste spriječili širenje požara

• pripremite sredstva za gašenje požara: vodu, pjenu, prah, a ukoliko nemate aparate za početno gašenje požara, poslužit će i pijesak, lopate i sl.

• ne spaljujte istovremeno velike količine raslinja

• osobe koje su koristile ložišta na otvorenome, dužne su kontrolirati izgaranje i ne smiju napuštati mjesto dok se vatra u potpunosti ne ugasi

• apeliramo na osobe starije životne dobi i lošeg zdravstvenog stanje da ne pale biljni otpad

• sve pravne ili fizičke osobe koje namjeravaju ložiti vatru na otvorenome prostoru dužne su zatražiti odobrenje nadležne vatrogasne službe (javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva).

Za neodgovorno ponašanje kojim se izazove požar predviđene su visoke kazne. Sukladno Zakonu o zaštiti od požara novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 150.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 60 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja izazove požar. Osoba koja izazove požar iz nehaja kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 2.000,00 kn do 15.000,00 kn.

Nepromišljenim spaljivanjem može se počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom za koje se može izreći kazna zatvora do tri godina, ako je djelo počinjeno iz nehaja. Ukoliko je djelo počinjeno s namjerom propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.