Kostel grad

Grad Pregrada je 2002. godine pokrenuo Program zaštite starih zidina Kostel grada, podnošenjem prijave Ministarstvu kulture za uvrštavanje u Program javnih potreba u kulturi za 2003. godinu. Ministarstvo je tada za tu namjernu izdvojilo 50.000 kn, KZŽ 10.000 kn, Grad 5.000 kn, ukupno 65.000 kn.

Ovim sredstvima, uz pomoć Konzervatorskog odjela izvršeno je snimanje i izrađeni su planovi kao osnova za provođenje arheoloških istraživanja i građevinskih radova na sanaciji zidina. Snimanje je izvršio Zavod za fotogrametriju Geodetskog fakulteta u Zagrebu, za što mu je isplaćeno 214.360 kn, a završeno je 2007. godine.

Pored toga je Grad Pregrada svake godine uređivao prilazni put do Kostel grada. Put iduće godine treba proširiti, kako bi se do zidina moglo doći manjim kamionom i traktorom radi dovoženja građevinskog materijala. Ministarstvo kulture je u te svrhe izdvojilo 180.000 kuna, a razliku su pokrili Županija i Grad.

- U 2007. godini dobili smo stručno mišljenje Geoeksperta d.o.o. iz Zagreba o stanju, mogućnostima i uvjetima obnove porušenih dijelova Kostel grada, kojeg smo dostavili Ministarstvu kulture uz prijavnicu za 2008. godinu. Odobreno nam je 100.000 kn za arheološka istraživanja, izradu dokumentacije i građevinsku sanaciju. U okviru tih sredstava naručili smo izradu projektne dokumentacije za izvođenje radova na sanaciji, izradu plana arheoloških istraživanja, a do kraja godine izvršit će se čišćenje i uređenje prostora ispred tzv. baterijske kule, uz prethodno proširenje puta kako bi se stvorili uvjeti za postavljanje skela i smještaj potrebnog materijala i opreme - kazala je gradonačelnica Vilmica Kapac.

Dodala je također da su Ministarstvu kulture za 2009. godinu podnijeli zahtjev radi osiguranja potrebnih sredstava, kako bi u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Krapini i Hrvatskim restauratorskim zavodom - Odsjek za arheologiju započeli radove na sanaciji kruništa baterijske kule i izvođenje arheoloških istraživanja.

Iz povijesti Kostel grada

U srednjovjekovnoj povijesti Pregrade najvažniji čimbenici u gospodarskom i političkom pogledu bili su feudalci, kao stanoviti kraljevi, vazali i vlasnici često vrlo velikih posjeda. Kako je pregradska župa pripadala pod kostelsko vlastelinstvo, gospodari Kostela ujedno su bili i zemaljska gospoda u Pregradi i crkveni patroni.

Teško je utvrditi kada je Kostel izgrađen, ali najvjerojatnije između 1260. i 1264. godine, tijekom rata između češkog kralja Otakara II. I Bele IV. Prema E. Laszowskom, pretpostavlja se da ga je podigao netko od Otokarovih velikaša, ili sam Otokar. Do izumrijeća loze grofova celjskih 1456. godine Kostel je bio u njihovim rukama. Oni su ujedno bili nasljedni župani Varaždinske županije, više puta banovi Hrvatske i Slavonije, te posjednici gotovo cijelog Zagorja i Međimurja. Godine 1517. Kostel je prešao u ruke kneza Jurja Brandenburškog jer se za njega udala Beatrica Frankopanska, koja je prije bila žena Ivana Korvina (umro 1504.).

Zbog svoje raskošnosti morao je Juraj već 1523. godine prodati ovaj grad i vlastelinstvo kao i krapinske posjede jajačkom banu Petru Kegleviću Bužimskom za 13.000 forinti. Dogodilo se to 21. prosinca 1523. godine za vrijeme zasjedanja Sabora u Požunu. Izgradnjom dvorca Gorica u 17. stoljeću Keglevići sve više napuštaju Kostel, te se ova tvrđava od kraja 18. stoljeća stalno urušava i trenutno je u jadnom stanju.