U 2023. godini, gotovo dvije trećine gradova, njih 82, povećali su svoja proračunska izdvajanja za sport, prema najnovijoj analizi podataka FINA-e temeljenoj na konsolidiranim izvještajima lokalnih samouprava. Najveći porast sredstava za sport zabilježen je i u Zagorju, točnije u Gradu Oroslavju, u odnosu na 2022. godinu.

Sport postaje jedan od ključnih segmenata društvenog života u Hrvatskoj. Iako još uvijek nije dovoljno obuhvaćen strateškim pristupom, njegova važnost je neupitna jer ne samo da jača zajedništvo i identitet nacije (što potvrđuju uspjesi naših reprezentacija, poput nogometnih Vatrenih ili košarkaških Paklenih), već također doprinosi međunarodnoj prepoznatljivosti Hrvatske. Sport također predstavlja moćan medij za promociju zemlje, a njegovi pozitivni učinci na društvo i gospodarstvo teško su zanemarivi. Bavljenje sportom, posebno među mladima, donosi brojne koristi, od prevencije bolesti do razvoja socijalnih vještina.

Važnost sporta za gospodarstvo postaje sve očiglednija, a sinergija između sporta i turizma formalizirana je kroz zajedničko ministarstvo. Ulaganja u sport podupiru aktivni turizam, a za 2024. godinu osigurano je više od 15 milijuna eura za međunarodna sportska natjecanja i infrastrukturne projekte. U olimpijskoj i paraolimpijskoj godini, državna priznanja sportašima povećana su za 50 posto, a za 2025. godinu osigurano je rekordnih 160 milijuna eura za daljnji razvoj sporta, s naglaskom na njegovu dostupnost svim građanima i promicanje zdravih sportskih navika. Ulaganja u parasport povećana su pet puta, a također su osigurana sredstva za stipendije i školarine bivšim i aktivnim vrhunskim sportašima.

Posebnu pažnju u tom kontekstu posvećuju lokalne jedinice, koje financiraju brojne sportske projekte, naročito infrastrukturne– izgradnju, obnovu, održavanja, opremanja i rekonstrukcije sportskih građevina, od nogometnih i teniskih terena do atletskih staza i školskih dvorana. Analiza portala Gradonačelnik.hr pokazuje da su gradovi uz obalu i kontinentalni gradovi uložili slične iznose u sport i rekreaciju, pri čemu su primorski gradovi s obzirom na važnost sportskih manifestacija u turizmu, u 2023. izdvajali nešto više po stanovniku, ‘per capita’. Manji gradovi, iako u apsolutnim iznosima razumljivo niže nego li veliki, za sportske su projekte i sadržaje u prosjeku izdvajali veći postotak vlastitih proračuna.

I preklani se 13 gradova iskazalo značajnim povećanjem ulaganja u odnosu na prethodnu 2022. godinu, iznad 100 posto, a uz to zanimljivim se pokazuje i da je tek osam gradova za ovu stavku uložilo preko deset posto godišnjeg proračuna. Između 5 i 10 posto izdvojilo je iz svojih blagajni u sport - 35 gradova, njih 58 namijenilo je za sport i sportaše od 2 do 5 posto, 19 hrvatskih gradova između 1 i 2 posto udjela…

Po ukupnom postotnom izdvajanju za sport iz Proračuna u vrhu se našao Vis, koji je za tu granu osigurao 39.90 posto sredstava, ispred Oroslavja s 18.27 posto proračunskog udjela, zatim Vrbovsko (132.86 posto), Vodica (12.72), Varaždina (12.32), Vukovara (11.65), a pozicije u Top 10 zauzimaju i Korčula, Sinj, Ivanec i Zabok, od 9.21 do 11.38 posto udjela izdvajanja.

U promatranom razdoblju, za sport je i po stanovniku daleko najviše izdvojio Grad Vis, respektabilnih 859.36 eura ‘per capita’. Među 10 najizdašnijih u toj rubrici je i Grad Zabok (137.82 eura), a preko 100 PC eura ulaganja imalo je Oroslavje. Ukupno 44 grada pritom su prosječno po stanovniku u sport usmjerila 50-100 eura, njih točno 50 između 20 i 50, a pet gradova ispod 10 eura…

Oroslavje je i pri vrhu prema nominalnom rastu izdvajanja za sport u 2023. u odnosu na 2022. s +547.548 eura. Listu onih koji su preklani povećali u postotku svoja ulaganja u sport u odnosu na godinu prije predvodi Grad Otok (+3.528,52 posto), jedini uz drugoplasirani Čabar (+2.680,92 posto)  s preko 1.000 posto rasta proračunskih izdvajanja. Nešto niži postotak bilježe i dva zagorska grada - Oroslavje (+617,07 posto) i Donja Stubica (+251,29 posto).