Naše najveće marijansko Svetište Majke Božje Bistričke može se pohvaliti velikim brojem hodočasnika. Mariju Bistricu godišnje posjeti oko milijun gostiju, vjernika i turista. A najveća je 'gužva' na najvažniji marijanski blagdan, blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije, odnosno Veliku Gospu. Da bi se rijeke hodočasnika imale gdje okrijepiti, što vidjeti, što kupiti i ponijeti za uspomenu, pobrinu se domaćini, ugostitelji, licitari, prodavači na šarenim štandovima. Ove godine ipak po posebnim epidemiološkim mjerama, vjerojatno i u manjem broju, a sve su mise na otvorenom.

Donosimo vam kratku priču o crnom zagorskom kipuu. Kip Majke Božje Bistričke datira s kraja 15. stoljeća, a pripada nizu crnih Madona, premda je pri restauraciji otkriveno da njezina tamna boja nije izvorna. Kasnogotički drveni kip bistričke Bogorodice rad je pučkog majstora. Kip je najprije bio smješten u prasvetištu na Vinskom vrhu, a onda 1545. godine zakopan u župnoj crkvi u Mariji Bistrici i otkriven 1588. godine; ponovo zaboravljen i zazidan, pronađen je drugi puta 15. srpnja 1684. godine. Slijedeći dan, u nedjelju, 16.srpnja 1684.godine, Magdalena Paulec, plemkinja i patron župe, donijela je u bistričku crkvu svoju uzetu kćerku Katarinu koja je nošena oko oltara tri puta, čudesno ozdravila. Istog dana u turskoj Kaniži (Ugarska) ukazala se sedmorici utamničenih kršćana Blažena Djevica Marija i rekla im: "Nemojte se dječice bojati, nego imajte pouzdanje. Ja sam 40 i više godina bila slijepa, a danas sam primila vid u Bistrici. Zagovorite se poći onamo i bit ćete oslobođeni." Doskora je oslobođena od Turaka Kaniža i cijela Ugarska.
Od toga dana traju neprekinuta hodočašća u Mariju Bistricu. Od 1688. do 1786. godine zabilježeno je 1109 čudesnih događaja koji su priznati tek poslije pomnih istraživanja i pouzdanih svjedoka.
Hrvatskim nacionalnim svetištem Marija Bistrica je proglašena 1971, a od 1987. a, 13. srpnja slavi se svetkovina Majke Božje Bistričke.

Crkva u Hrvata doživjela je svoj najveći povijesni trenutak posjetom pape Ivana Pavla II. i proglašenjem blaženim zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija kardinala Stepinca, 3. listopada 1998.

VELIKA GOSPA 15. VIII.

Svete mise:

9h - u crkvi na otvorenom
11h - u crkvi na otvorenom, predvodi kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački
16h - u crkvi na otvorenom
18h - u crkvi na otvorenom
20h - u crkvi na otvorenom