Istraživački projekt 'Lobor ranosrednjovjekovno središte moći' predstavio je voditelj projekta, prof. dr. sc. Krešimir Filipec, predstojnik Katedre za opću srednjovjekovnu i nacionalu arheologiju, Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sa suradnicima. Samoj prezentaciji prisustvovali su mještani Lobora kao i predstavnici muzejskih ustanova. Prema riječima dr. Krešimira Filipeca, voditelja projekta, koji godinama sa studentima s Odjela arheologije provodi istraživanje na loborskom povijesnom lokalitetu, Hrvatska zaklada za znanost prepoznala je njihov rad te im dodijelila novčana sredstva za projekt antropološke analize grobova, odnosno kostura. Iznos financiranja kroz četiri godine iznosi 569.999 kuna.

Veliki jedinstveni broj uzoraka, više od 1400 kostura bio je glavni pokretač za ovo velike istraživanje kojemu je glavni cilj arheoloških kao i antropoloških i zooarheoloških analiza dobivanje slike svakodnevnih kulturnih navika i značajki srednjovjekovne populacije, odrediti njihove životne i radne uvjete, patološke osobitosti koje su manifestirane na koštanim ostatcima, odnosno pokušati rekonstruirati njihove uvjete života – pojasnio je voditelj projekta. Antropološka analiza osteološke građe, uz osnovnu fizičku antropologiju, pokušat će danas dostupnim metodama rekonstruirati sve dostupne dijelove kostura koji daju osteološki mjerljive podatke: DNA, stabilne izotope, facijalnu rekonstrukciju.

Podaci iz Lobora usporedit će se s podacima dobivenima istraživanjem više drugih kasnoantičkih, avarodobnih i poslijekarolinških lokaliteta u Hrvatskoj, a na temelju arheološke literature i s grobljima u susjednim oblastima s kojima su ove populacije mogle komunicirati, primjerice s podacima koje pružaju groblja iz cijele srednje Europe.

Pojednostavljeno, na nekoliko stotina kostura iskopanih iz loborskih grobnica provest će se antropološka analiza prema najnovijim metodama, kao što se to radi u kriminalističkim obradama, poput CSI-ja. Takvu jednu analizu napravili smo na već na jednom kosturu koji je iskopan u predvorju predromaničke crkve krajem 9. ili početkom 10. stoljeća i koji nam je poslužio za facijalnu rekonstrukciju - napravljenu 3D računalnom metodom koja se primjenjuje u forenzici i to samo na osnovu lubanje - vizualni prikaz muškarca koji je živio u tom razdoblju u loborskom kraju – rekao je Filipec.

Prvi je to puta bilo da je kod nas napravljena kriminalistička rekonstrukcija lica čovjeka koji je živio u 9. stoljeću. - Sada ćemo to napraviti na kosturima od 6. do 19. stoljeća tako da ćemo imati jedan dugi vijek. Napravit ćemo DNA analizu da vidimo srodstvo od kuda su došli, da li su živjeli negdje drugdje i samo su ovdje pokopani, dob, stol, kompletno lice, njihov status i sve životne navike. Svaka će se kosa analizirati da vidimo od čega su bolovali, istražiti čime su se hranili, koliko su živjeli, što su radili – najavio je Filipec.

Jedna od inovacija bit će osnivanje antiquariuma, malog virtualnog muzeja u Loboru s najvažnijim rezultatima dosadašnjih istraživanja. Inače, ovog su tjedna nastavljena zaštitno – arheološka istraživanja kod loborske crkve na Gori, najstarijem marijanskom svetištu u sjevernoj Hrvatskoj pod vodstvom prof. Krešimira Filipeca. 

Prva facijalna rekonstrukcija Loborca iz 9. stoljeća
Loborec pronađen ukopan u predvorju predromaničke crkve bio je star između 30 i 34 godina. Bio je visok za svoje vrijeme, imao je 169 centimetara, široke građe i snažnih ramena, a prema razvoju hvatišta bio je aktivan - sportski tip. Koža, mišići, tetive, ligamenti dodavani su računalno, dok su uši i nos statistički napravljeni s pogreškom. Analizom stabilnih izotopa ugljika, dušika i kisika pokazalo se da je u njegovoj prehrani prevladao proso i sirak, a od mesa je konzumirao govedinu, svinjetinu i ovčetinu. Pio je bunarsku vodu iznimne kvalitete, što i nije čudno, s obzirom da je Lobor poznato izvorište vode.