Noćas u 2 sata kazaljke pomičemo jedan sat unaprijed pa se vrijeme u 2 sata računa kao 3 sata. Ljetno računanje vremena koristi se radi smanjenja potrošnje energije i boljeg iskorištavanje Sunčevog svijetla. Prvi put počelo se koristiti 1908. godine u Kanadi.

Nedugo nakon toga Njemačka je počela koristiti ljetno računanje vremena da bi smanjila uporabu umjetnog svijetla i potrošnju ugljena tijekom prvog svjetskog rata. Iako sat pomičemo svega stotinjak godina, slična ideja postojala je i u antičkom svijetu kada su se pomicale kazaljke sata ovisno o Suncu te mijenjale skale rimskog vodenog sata ovisno o mjesecu u godini, piše portal Znanost.

Inače, američki izumitelj i političar Benjamin Franklin napisao je esej 1794. godine u kojem šaljivo predlaže da bi se moglo uštedjeti na svijećama, jer je primijetio da ljudi spavaju dok se ujutro već razdanilo, a navečer pale svijeće da bi imali svijetla. Novozelandski znanstvenik George Vernon Hudson predložio je 1895. godine pomicanje kazaljki dva sata unaprijed u listopadu i dva sata unatrag u ožujku (s obzirom na smještaj na južnoj Zemljinoj polutci), no njegova ideja nikada nije provedena. Neovisno o Hudsonu, 1905. godine britanski građevinar William Willett predložio je pomicanje sata 20 minuta tijekom svake nedjelje u travnju i vraćajući ih unatrag u rujnu, što je privuklo pozornost člana paramenta Roberta Pearcea koji je zakon predložio 1909. godine. Tome su se protivili mnogi, osobito poljoprivrednici, te zakon nije prihvaćen. Willett je umro 1915. godine, dok je godinu kasnije Ujedinjeno Kraljevstvo počelo koristiti ljetno računanje vremena.

Ljetno računanje vremena danas se koristi u više od 70 zemalja svijeta, ponajviše u onima u umjerenom toplinskom pojasu. Vrijeme početka i kraja ljetnog vremena razlikuje se od države do države. Tako u SAD-u počinje druge nedjelju u ožujku i traje do prve nedjelje u studenom, dok u Hrvatskoj traje od posljednje nedjelje u ožujku do posljednje nedjelje u listopadu.

Pozitivna strana ljetnog računanja vremena je smanjene izdatke za električnu energiju, poboljšavanje općeg zdravlja stanovnika jer omogućuje rekreaciju u prirodi nakon posla, kao i smanjenje stope kriminala te broja prometnih nesreća.

Loša je vijest da pojedina istraživanja ipak sugeriraju kako se navedena redukcija broja nesreća na kraju ponovno kompenzira većim brojem žrtava one dane nakon pomicanja sata zbog prilagodbe vozača na novo vrijeme.

Ljetno računanje vremena jedan je od prvih pokazatelja da je proljeće stiglo, i iako se svi veselimo da će dani biti duži, pomicanje kazaljki može imati negativne učinke na naše zdravlje, jer prvih nekoliko dana naš cirkadijanski ritam vrlo teško podnosi ovu promjenu.

Ljudi se tijekom ljetnog vremena bude ranije i spavaju prosječno 20 minuta manje. Manjak sna uzrokuje osjećaj umora i pospanosti danima kasnije, a povećava se i broj prometnih nesreća za 6 posto tijekom prvih tjedan dana, prema američkom državnom zavodu za statistiku, uredu koji se bavi istraživanjima potrošnje vremena. To je svakako jedan od glavnih nedostatka ljetnog računanja vremena, kao i činjenica da se biološki sat nekih ljudi nikada na ljetno vrijeme na navikne.

Kako se lakše nositi s pomicanjem sata:

Priprema nekoliko dana ranije – dajte tijelu vremena da se privikne tako što će te u razdoblju od tri ili četiri dana odlaziti na počinak 15 minuta ranije

Poslijepodnevno spavanje – ako vas uhvati umor odspavajte 20-ak minuta, što je dovoljno da vam se tijelo oporavi

Redovito vježbanje – istraživanja pokazuju da ljudi koji redovito vježbaju spavaju bolje

Neka osam sati sna bude prioritet – većina nas pati od nedostatka zna, što znači da ljetno vrijeme samo pogoršava situaciju. Spavajući osam sati svaki dan dajete tijelu dovoljno energije bez obzira gdje pokazuju kazaljke sata.