Dlanovi, jedini dio našeg tijela bez dlaka, zajedno s tabanima. Ali zašto na nekim područjima ima dlaka, a na drugima ih nema?

Odgovor možda leži na biološkoj razini u inhibitoru koji blokira kosu i rast kose, a to bi moglo otvoriti nova vrata u liječenju ćelavosti i zacjeljivanju rana.

Ukratko, zašto ljudi imaju dlake na rukama i nogama, ali ne i na dlanovima i tabanima, čini se temeljnim pitanjem ljudske evolucije o kojem su izvijestili istraživači s Medicinskog fakulteta Perelman na Sveučilištu Pennsylvania, prenosi Novi list.

Prema njihovom istraživanju, u prirodi postoji inhibitor koji se izlučuje u razvoju kože bez dlaka koji blokira signalni put, poznat kao Wnt, koji kontrolira rast kose.

“Znamo da je WNT signalizacija ključna za razvoj folikula dlake, da njezino blokiranje uzrokuje kožu bez dlaka, a njegovo uključivanje uzrokuje stvaranje više dlačica,” objašnjava autorica istraživanja Sarah E. Millar. U ovom smo istraživanju pokazali da koža područja bez dlaka prirodno proizvodi inhibitor koji sprječava WNT da radi svoj posao.”

Ovaj prirodni inhibitor je Dickkopf 2 (DKK2) – protein koji se nalazi u specifičnim embrionalnim tkivima gdje ima različite uloge.

Neki sisavci, poput zečeva i polarnih medvjeda, prirodno razvijaju dlake u svojoj plantarnoj koži.

Millarin istraživački tim otkrio je da se inhibitor DKK2 ne izražava u visokim razinama u plantarnoj koži kunića, na primjer, što objašnjava zašto se tamo može razviti dlaka.

Ova otkrića sugeriraju da bi se proizvodnja DKK2 u određenim regijama kože promijenila tijekom evolucije kako bi se omogućilo formiranje različitih uzoraka kože bez dlake ili dlake na temelju potreba životinje.

Folikuli dlake razvijaju se tijekom fetalnog života, ali njihova proizvodnja prestaje nakon rođenja.

Kao rezultat toga, folikuli dlake ne uspijevaju ponovno izrasti nakon teških opeklina ili velikih, dubokih rana na koži.

Millar i njezin tim sada proučavaju potiskuju li izlučeni WNT inhibitori razvoj folikula dlake u tim slučajevima.

Dok su neki dijelovi ljudskog tijela prirodno bez dlaka, drugi to postanu zbog raznih bolesti.

Prema Američkoj akademiji za dermatologiju, više od 80 milijuna ljudi u Americi ima androgensku alopeciju, koja se naziva i muška ili ženska ćelavost.

Istraživanja povezivanja na cijelom genomu identificirale su DKK2 kao mogućeg gena kandidata povezanog s ovim stanjem, sugerirajući ga kao potencijalnu terapijsku metu.