Tradicija božićnog darivanja preuzeta je iz Biblije, jer su Sveta tri kralja Isusu donijela darove kada se rodio, ali zašto tada kitimo bor?

Zašto se uopće kiti bor, pitate se? Kršćani kićenjem bora na neki način odaju počast Bogu, a ovo se nekada smatra i usvojenom poganskom tradicijom štovanja zimzelenog drveća za vrijeme zimskog solsticija, piše Večernji.

Postoji nekoliko teorija koje kažu zašto se taj običaj radi baš na Badnjak, a prva je da je sve počelo u Njemačkoj u 16. stoljeću kod luterana i onda se proširilo na cijeli svijet. 

Druga legenda govori o propovjedniku iz Engleske koji je u 7. stoljeću došao u Njemačku i smatrao da je najbolji način da objasni jedinstvo Svetog trojstva tako da uzme jelu u obliku trokuta koja bi simbolizirala to Trojstvo.

Možda ćete naići i na još jednu teoriju koja kaže da je Martin Luther ukrasio drvce na Božić u 16. stoljeću - svjećicama. To je bio običaj kada bi se u to blagdansko vrijeme u crkvama igrale predstave o raju, tijekom kojih bi se na stablo vješale jabuke kao simbol razlike između dobra i zla, a jabuke potječu još iz priče o Adamu i Evi. 

U Hrvatskoj se običaj kićenja bora pojavio sredinom 19. stoljeća pod njemačkim utjecajem. Domovi su se prije toga ukrašavali zelenilom, plodovima i cvijećem na Badnjak. Stabla su se nakon toga ukrašavala ukrasima od papira i, primjerice, pozlaćenim orasima i lješnjacima. Nekad su se na drvca stavljale i svijeće koje su još od doba Rimskog Carstva bile simbol božanstva i nade.