Jeste li znali da je trešnja porijeklom iz Male Azije? U Europi je trešnja uspijevala i u prapovijesti. Cvate u travnju i svibnju, a plod dozrijeva oko Ivanja. Trešnjine plodove volimo jesti i odlično su osvježavajuće i niskokalorično voće, a peteljke se koriste u ljekovite svrhe.  Peteljke i plod trešnje koriste se i kod otklanjanje podočnjaka i protiv suhe kože. U medicini se koriste i sjemenke iz koštica i smola koja curi iz kore. Trešnja sprečava stvaranje plinova u crijevima i preporuča se osobama sa slabijim želucem, a trešnje mogu jesti i osobe koje imaju problema sa šećerom. Kompot od trešanja snižava visoku tjelesnu temperaturu, a sok jača srce i oboljele krvne žile.

Naše bake sok od trešanja pravile su na sljedeći način: Trešnje se zgnječe i tako ostave do jutra, a ujutro se protisnu kroz lanenu krpu. Na čašu soka dodaje se pola šećera u prahu, kore cimeta i klinčić. Smjesa se dobro promiješa i ostavi četiri dana na suncu. Sok se ulije u bocu i spremi u podrum. Pije se nakon jela za jačanje srca. Stari ljudi  od trešnje su kuhali i rakiju, a kojom su masirali umorne noge. Peteljke od trešnje kuhane u mlijeku ili vodi piju se kao čaj protiv upale bubrega. Čaj od trešnje olakšava i iskašljavanje.