Foto: Ilustracija/Pexels

Prije nego što pomislite kako je pretjerano voditi evidenciju o sastojcima koje neka hrana sadrži ili čitati deklaracije na poleđini proizvoda, možda zapravo činite nešto dobro za svoje zdravlje. Znanost za to ima objašnjenje.

Ponekad nam je teško odreći se određenih namirnica, osobito slatkiša i grickalica. Mogli bismo ih jesti danima – jednostavno, tijelo ih traži. No važno je znati da naš organizam reagira na sve što unosimo. Tako se može dogoditi da, iako se neka hrana čini bezopasnom, zapravo može štetno utjecati na zdravlje, osobito na jetru.

Istraživanja pokazuju da konzumacija umjerenih količina dodanih šećera može udvostručiti stvaranje masnoća u jetri, što može dovesti do masne bolesti jetre, ali i do razvoja dijabetesa tipa 2. Čak i manji unos tog šećera može uzrokovati promjene u metabolizmu.

U studiji objavljenoj u Journal of Hepatology utvrđeno je da fruktoza (vrsta šećera) u tekućem obliku može utjecati na funkciju jetre. U istraživanju je sudjelovalo 94 muškarca u dobi od 18 do 30 godina s indeksom tjelesne mase manjim od 24. Odabrani su upravo zbog niže tjelesne mase, kako bi se smanjila vjerojatnost da već imaju masnoće u jetri.

Putem određenih markera otkriveno je da ispitanici nisu unosili više kalorija nego prije studije. Ipak, ustanovljeno je da je sama konzumacija pića zaslađenih šećerom i unos fruktoze imala negativan utjecaj na zdravlje, uključujući povećanu proizvodnju masnoće u jetri.

Američko kardiološko udruženje preporučuje da unos dodanog šećera ne prelazi 6% dnevnog kalorijskog unosa. Na primjer, mnoge bi Amerikanke trebale unijeti najviše 100 kalorija iz dodanog šećera dnevno (što odgovara šest čajnih žličica ili 25 grama), a muškarci do 150 kalorija (devet čajnih žličica ili 36 grama).

Ipak, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti izvještava da prosječan Amerikanac dnevno unese čak 17 čajnih žličica fruktoze. To se događa zato što mnoge prerađene namirnice koje svakodnevno konzumiramo sadrže skrivene šećere. Tako ih nalazimo u žitaricama koje jedemo za doručak, ali i u sirevima te gotovim jelima iz mikrovalne pećnice.

Posebno su problematična flaširana pića, osobito sokovi. Ako želite uravnoteženu prehranu i zdravu jetru, obratite pozornost na navike koje biste trebali izbjegavati:

Šećer i slatka pića
Pića zaslađena šećerom, poput gaziranih napitaka, sportskih pića, deserata i slatkiša, glavni su izvor dodanog šećera koji šteti jetri. Šećer i kukuruzni sirup iz ovih proizvoda pretvaraju se u masnoće jer ne služe kao izvor energije.

Rafinirani ugljikohidrati
Peciva, kolači, krofne, kifle – sve što se proizvodi od rafiniranih žitarica – spada u ovu kategoriju. Bijeli kruh, peciva za hamburgere i hot-dogove također. Ove namirnice povisuju razinu šećera u krvi i mogu uzrokovati inzulinsku rezistenciju.

Prerađena hrana
Smrznute večere i sve što dolazi u kutiji ili konzervi visoko su procesuirane namirnice. Ne samo da sadrže rafinirane ugljikohidrate i dodane šećere, već i velike količine soli.

Crveno meso
Iako crveno meso može biti koristan izvor željeza, osobito za osobe koje pate od anemije, njegov unos nosi i određene rizike. Kao izvor zasićenih masnoća, povezuje se s masnom jetrom. Hrana bogata masnoćama snažno utječe na povećanje razine triglicerida u jetri.

Alkohol
O štetnosti alkohola puno se zna, no važno je napomenuti da čak i umjeren unos može dovesti do nakupljanja masnoće u jetri. Stoga se preporučuje njegovo potpuno izbjegavanje, ako je moguće.

Uklanjanjem ovih nezdravih navika ne samo da možete poboljšati zdravlje jetre, već i smanjiti tjelesnu težinu – ako vam je to cilj.