Premda znate da niste trebali, opet ste posegnuli za slatkim ili masnim zalogajem. Bilo da se radi o čokoladici, vrećici čipsa ili manjoj porciji prženih krumpirića, jednostavno im niste uspjeli odoljeti. I onda u svoju obranu kažete da vas je “vrag na to natjerao”, ali studija pokazuje da vas je zapravo na konzumaciju slatkog ili masnog natjerao – vaš mozak.

Nastojeći istražiti ulogu mozga u žudnji za hranom s visokim udjelom masti i šećera, međunarodni tim znanstvenika koji su vodili stručnjaci s Instituta Max Planck za istraživanje metabolizma, odabrao je grupu ljudi normalne tjelesne težine kojima je dvaput tjedno u osam tjedana davao da konzumiraju puding s visokim udjelom mliječnih masti. Istodobno su svakodnevno konzumirali i drugu hranu koju obično jedu. Prije i za vrijeme studije znanstvenici su pratili njihovu moždanu aktivnost.

Kontrolna skupina dobivala je porciju pudinga s istom količinom kalorija, ali s manje masti i šećera.

- Naša sklonost da jedemo hranu s visokim udjelom masti i šećera, takozvani zapadnjački način prehrane, može biti urođena ili se razvija kao rezultat prekomjerne tjelesne težine. No, vjerujemo da nas na ovakvu naviku zapravo nauči naš mozak - rekao je Sharmili Edwin Thanarajah, znanstveni novak na Institutu Max Planck i jedan od autora studije, izlažući glavnu hipotezu studije.

Dopamin

On i njegovi kolege ustanovili su da se moždana aktivnost znatno povećala u skupini koja je jela puding s visokim udjelom masti i šećera, što je posebno aktiviralo dopaminergički sustav (koji uključuje dopamin), područje u mozgu odgovorno za motivaciju i nagradu. Dopamin je poznat kao hormon koji nam omogućuje “osjećaj ugode” i važan je s evolucijskog stajališta. Mozak oslobađa velike količine dopamina kada prakticiramo stvari nužno potrebne za preživljavanje i reprodukciju, a to su konzumiranje hrane i seks.

- Mjerenja moždane aktivnosti koja smo obavili na ispitanicima pokazala su da se mozak sam po sebi ‘preusmjerava’ kada konzumiramo čips i sličnu hranu. On nas podsvjesno uči da preferiramo hranu kojom sami sebe nagrađujemo. Kroz ovakve promjene u mozgu, nesvjesno ćemo uvijek preferirati hranu koja sadrži puno masti i šećera - pojasnio je voditelj studije Marc Tittgemeyer.

Kombinacija masnoće i šećera posebno je ‘nagrađujuća kombinacija‘. Istraživači su u studiji istaknuli da mnoge vrste današnje prerađene hrane imaju visoku energetsku vrijednost te često sadrže i masnoće i šećere, što narušava zdravlje.

Za vrijeme trajanja istraživanja ispitanici se nisu udebljali ništa više od onih iz kontrolne skupine, a ni razina šećera i kolesterola u krvi nije im se bitno promijenila. No istraživači pretpostavljaju da će se njihova sklonost prema masnoj i slatkoj hrani nastaviti i nakon završetka studije.

- U mozgu se stvaraju nove veze koje se ne uspijevaju tako brzo raskinuti. Uostalom, cijela poanta učenja i jest u tome da jednom kada nešto naučite to ne zaboravite tako brzo - rekao je Tittgemeyer.

Znanstvenici koji su je proveli upozorili su da studija podupire, ali ne dokazuje njihovu hipotezu, dijelom i zbog malog broja ispitanika, njih samo 57. Ističu da bi rezultati mogli biti drugačiji kod ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom, drukčijim prehrambenim navikama ili u slučaju kraćeg trajanja studije, piše Živim.hr.